Zima je opet pokazala zube, pa je upaljena pećica (iz koje se širi neki miomiris) dobrodošao dodatak svakom interijeru. Stoga predlažemo pecivo koje će zajamčeno razgaliti konzumenta i prije no što ga (još vrućeg, neodoljiv je) zagrize, naime u nastavku donosimo ricetu za role s cimetom!
Zanimljive su iz više aspekata; osim što se peku i potpomažu kućni ugođaj, umijesene su od tijesta obogaćenog svježim kvascem koji obiluje "dobrim bakterijama" – zato je i priprema vremenski nešto zahtjevnija.
Nadalje, obilno sadrže cimet, zlata vrijedan začin koji je toliko zdrav (i ukusan), da ćemo mu posvetiti nekoliko rečenica u nastavku teksta.
Na poslijetku govorimo o varijaciji na temu tradicionalnog švedskog peciva, pa će vas tako ovaj zalogaj povesti i na malo gastronomsko putovanje u taj bajkoviti (i od nas podalek) dio hladne Europe...
A sad nekoliko riječi o cimetu kao ključnom sastojku cimet-rola. U antičko doba bio je cijenjen doista poput zlata; bijaše to doba kad je nastao slogan "Kruha i igara", pa u tom kontekstu cimet bje uistinu dragocjena gurmanska nadogradnja, ali i lijek. Uostalom, i Hipokrat je govorio: "Hrana je lijek, i lijek je hrana". Ne zaboravimo da je on poživio osamdesetak godina, a u vrijeme kad je prosječni vijek čovjeka bio jedva četrdesetak, Hipokrat je bio pravi Metuzalem!
Suvremena medicina potvrdila je vrijednost cimeta, pogotovo onog ljekovitijeg, cejlonskog. Lista vrlina, nazovimo je tako, upravo je zadivljujuća!
Članak iz 2010. godine, objavljen u znanstvenom Critical reviews in food science and nutrition govori o svojstvima nakon provedenih studija. Dakle, cimet ima: antibakterijska, antimikrobna, antioksidativna, antikancerogena, hipoglikemijska i protuupalna svojstva. K tomu, pomaže pri snižavanju kolesterola, pa tako i štiti od kardiovaskularnih bolesti te onih krvožilnog sustava jer mast jednostavno "topi". Znanstveno su dokazana svojstva cimeta čak i protiv mrske bakterije Escherichije Coli, te Bacillus subtilis, dakle antibakterijska komponenta mu je jedan od jakih aduta.
Na koncu (ali ne i najmanje važno) doista je ukusan, a njegov je miris ugodno poticajan. Evo kako cimet možemo idealno iskoristiti, a da ne prekoračimo preporučenu dnevnu dozu do šest grama.
Zamijesimo tijesto pomoću svježeg kvasca kojega ćemo prirediti na tradicionalan način, sa toplim mlijekom, pšeničnim brašnom i šećerom (manju mjericu) dok ne "oživi". Onda ćemo u tu blago nabujalu smjesu dodati dec ulja i još malo toplog mlijeka, po želji i nekoliko jaja (u tom slučaju treba rolice peći nešto dulje, na nižoj temperaturi), još malo šećera i brašna dovoljno da umijesimo lijepu grudu tijesta. Prebacimo ju u čistu, prostranu posudu i ostavimo na toplom, pokrivenu folijom ili čistom krpom da se diže najmanje sat vremena.
Kad se tijesto udvostruči, premijesimo ga i razvaljajmo na podlozi do forme ne pretankog "lancuna", kojega ćemo najprije premazati omekšaim maslacem, te potom izdašno "posoliti" mješavinom kristal-šećera (može biti i smeđi), te cimeta. Potom "lancun" smotajmo u rolu. Fete debljine nekih dva-tri centimetra režimo zubnim koncem – bolje je rješenje od noža, nož bi spljoštio role pa bi se deformirale.
Role premažimo umućenim jajetom, ja sam ih još i posula krupnim mrvicama badema.
Role posložimo na podlogu za pečenje, u škrovadu ali s većim razmacima, pa ih pustimo još pola sata da se dižu. Potom ih treba peći nekih 40 minuta na oko 160 stupnjeva (ako ima jaja u tijestu), ili na 170 otprilike pola sata ako upotrijebimo opciju s ventilatorom. Vjerojatno će nam trebati jer pečemo "na dva kata", naime zbog velikih razmaka prilikom slaganja trebat će nam dva pleha.
Itekako će nam trebati, naime role će narasti dvostruko veće, ovisno o debljini razvaljanog tijesta, nipošto ne smiju biti zbijene!
Dok su još sasvim tople premazala sam ih mješavinom mlijeka i amaretta; taj se nektar brzo i lako upije pa je pecivo istodobno sočno, a pod zubima fino "krcka" zahvaljujući bajamima na vrhu. Divan zalogaj uz popodnevnu kavu i(li) bićerin amaretta.
U zdravlje vam i dobar tek!