StoryEditor
SplitŠIFRA BESKUĆNIK

Priča o šefu APN-a postaje sve luđa: Žunić je sam sebe stavio i na splitsku listu, svjedoci nam pričaju kako im je prodavao povlaštene stanove na Kili

29. siječnja 2020. - 13:05
Krešimir Žunić (desno) često je u svojstvu visokorangiranog djelatnika APN-a dolazio na Kilu, a i sam je bio potencijalni stanar tog naseljaAnte Čizmić/ Arhiv/ HANZA MEDIA

Vlasnike stanova u velikom POS-ovom naselju na splitskoj Kili ni najmanje nije iznenadilo kad su čuli za skandal u kojem se našao Krešimir Žunić, vršitelj dužnosti direktora APN-a i član HDZ-a koji godinama odlično kotira u toj državnoj Agenciji.

Žunić je, naime, upravo uhvaćen s pekmezom na rukama: iako u Zagrebu, gdje već dugo živi, ima stan koji iznajmljuje stranačkom kolegi Lovri Kuščeviću, skupa sa sinom je kupio i POS-ov stan u Zadru! Cijena: manja od tisuću eura po kvadratu, a nekretninu je kupio lani dok je bio zamjenik direktora APN-a.

Ovoga rođenog Splićanina, koji je diplomirao na splitskom Pravnom fakultetu, vlasnici stanova na Kili (ali i oni koji nikada nisu postali njihovi vlasnici jer nisu bili kreditno sposobni) dobro su upoznali prije pet- šest godina kada je u svojstvu voditelja prodaje APN-a često dolazio u Split i prezentirao im stanove.

- Iako je POS bio zamišljen i predstavljen kao program poticane stanogradnje za dugogodišnje podstanare kako bi im se olakšala kupovina prve nekretnine, mi smo već tada otkrili da je Žunić na konačnoj listi prvenstva za kupnju stana POS Split iz 2014. I to smo mu jasno dali na znanja na sastancima koje je vodio u Lori i u dvorani na Koteksu. Smatram da je to ujedno i jedini razlog da nije do kraja predao svu dokumentaciju za Kilu, jer je znao da to u Splitu neće proći bez velike galame pa se povukao - govori nam jedan od vlasnika stanova na Kili i nesuđeni Žunićev susjed, čiji su podaci poznati redakciji.

Ta splitska Lista se trenutačno iz nekog razloga ne može skinuti s web stranice APN-a, ali je i dalje dostupna na stranicama Udruge Nova Kila . Na Listi se nalazi 2138 ljudi, a Žunić je gotovo na samom začelju, tek na 2086 mjestu. Ima samo bodove na račun stručne spreme i životne dobi, ostaje nejasno zašto ostale podatke nije prijavio.

Ovo nisko mjesto na listi, doduše, ne znači da nije bio u prilici birati neki od stanova na Kili: dva puta se prošla cijela lista dok nisu prodani svi stanovi, a izgradio se 571 stan u tom perifernom dijelu Splita. To znači i da je ostalo više od 1500 obitelji koje još uvijek čekaju svoju priliku za kupnju stana, a većina njih je izvjesila iz razloga što nisu bili kreditno sposobni pa nisu mogli kupiti ni te relativno povoljne stanove na periferiji.

Debela većina, rekli bismo 95 posto svih potencijalnih kupaca sa splitske liste, su ljudi koji imaju prebivalište u Splitu, ali ne i broj 2086., odnosno Krešimir Žunić. Splićanin nije ni broj iza njega - na broju 2087, govore nam "Kilavci" nalazi se još jedan referent prodaje iz APN-a i to Ivan Paić iz Samobora.

- Jednom smo ga pitali zbog čega se uopće prijavio za stan u Splitu kad nije odavde, a on je lakonsko odgovorio da je samo htio vidjeti kako će kotirati na listi. Što je najluđe, a to ljudi ne znaju, pravilnik o POS-ovim stanovima uopće nije priječio da se bilo tko prijavi za stan u Splitu, nebitno gdje živi. Samo je bilo dovoljno da predaš dokument o prebivalištu, a još su se tražili podaci o stručnoj spremi, mjestu rođenja, broju članova obitelji, te eventualnom braniteljskom i invalidskom statusu. Sad, čujem, da su to malo postrožili - govori nam naš sugovornik.

Kako su nam nadalje objasnili njegovi nesuđeni susjedi, vlasnici stanova na Kili, samo su službenici APN-a imali povjerljive informacije koji su atraktivni stanovi slobodni i to je otvaralo put malverzavijama.

- Temeljem konačne liste prvenstva za kupnju stana iz POS programa kupci bi ostvarili pravo kupnje prema rednom broju na listi. Ako bi kupac u kojem slučaju odustao od kupnje, iz bilo kojeg razloga, taj stan bi se vodio kao neprodan, ali nigdje nije bilo vidljivo koji su to stanovi. Samo službenici APN-a bi znali i imali te informacije, a o njima bi ovisilo i to da li bi se taj stan vratio u prodaju ili bi bio "na čekanju". Tako bi se nekad kod samog odabira stanova doznalo da je stan neprodan ili bi se između kupaca saznalo da je netko odustao od konkretnog stana. Pravilo da se stan stavlja na popis neprodanih, gdje se to može vidjeti ili slično svakako nije bilo transparentno - pojašnjavaju nam stanari Kile.

Ukratko, tko je bio u APN-u ili blizak APN- imao je dragocjene informacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

12. listopad 2020 18:11