Vjera u uspjeh blockbustera "Free Guy" toliko je velika da se studio Walt Disney Pictures odlučio za ekskluzivnu kinodistribuciju filma. Samo veliki ekrani, tj. kina, a ne simultani streaming na platformi Disney+. Je li, uz vjeru u projekt, (kino)distribuciji kumovala i sad već naveliko poznata tužba Scarlett Johansson, zvijezde blockbustera "Black Widow", ovo je svakako dobra vijest za eventualni distribucijski povratak u "staro normalno".
Kako će "Free Guy" proći u (američkim/svjetskim) kinima, teško je reći računajući daljnje širenje delta-varijante koronavirusa koja remeti da box-office dosegne ponovni procvat kako se činilo da hoće početkom ljeta (golemi uspjesi "Mjesta tišine 2", "Brzih i žestokih 9"...). Ipak, film bi mogao slijediti trag "Krstarenja džunglom" kao još jedan Disneyjev obiteljski blockbuster.
Superiorniji "Free Guy" također je inspiriran nizom nekadašnjih kinohitova, mahom iz devedesetih, što ne skriva, već inspiraciju koristi da u nizu utjecaja ("Posljednji akcijski junak", "Beskrajni dan", "Trumanov show", "Oni žive", "Matrix", "Krš i lom") pronađe vlastiti originalni izričaj, dobro prilagođen za svijet 2021., sada i ovdje.
Koncept je definitivno poticajan iz prepoznatljivog rukopisa Zaka Penna, autora priče za "Last Action Hero" i scenarista "Ready Player One". Popularni Ryan Reynolds je dobronamjerni Guy, NPC ili neigrački lik u videoigri "Free City" po uzoru na "Grand Theft Auto" i "Fortnite".
Sveden na pozadinsku osobu, Guy proživljava jedan te isti beskrajni dan, zaglavljen u petlji videoigre prilično nalik (i) modernom akcijskom blockbusteru s potjerama, eksplozijama i dežurnim "cool" junakom u tijelu povratnika Channinga Tatuma.
Svakog jutra Guy odlazi na posao u banku s prijateljem, zaštitarom Buddyjem (Lil Rel Howery), nakon što odjene vječito identičnu kombinaciju robe i pokupi uvijek istu kavu "to go". Banka je svakog dana meta pljačkaša kojima, na njihovo neznanje, upravljaju "gejmeri" iz stvarnog svijeta, igrajući "Free City". Čim pljačkaši ulete u banku, Buddy spremno otkopča futrolu s pištoljem i legne na pod s Guyom.
Fino montirana "Groundhog Day" ponavljajuća priroda petlje, odnosno komedije i akcije, prekida kad Guy ugleda lijepu Molotov Girl, avataricu Millie (Jodie Comer), programerku videoigre zajedno s nekadašnjim partnerom Keysom (Joe Keery) kojima je kod bezočno ukrao ekscetrični Antwan (Taika Waititi), prvi čovjek kompanije Soonami.
Molotov Girl je njegova Trinity i Guy doživi "matrixovsko" buđenje, posebice nakon što stavi naočale pljačkaša na lice i vidi drugi svijet oko sebe kao protagonist filma "They Live", svijet videoigre s nešto drukčijim skrivenim porukama. Guy razbija obrazac videoigre i evoluira, postaje samosvjestan, aktivan sudionik zbivanja, junak virtualnog svijeta u potrazi za višim smislom egzistencije ili, kako to kažu Millie i Keys, on je "algoritam koji misli da je živ i jest, prvi potvrđeni umjetni oblik života".
I "Free Guy" razmjerno subverzivno razbija obrazac kao jedan od rijetkih ovoljetnih blockbustera koji nije nastavak ili "reboot" neke franšize. "Franšize i nastavci, to ljudi žele", tvrdi Antwan referirajući se na nadolazeći "Free City 2" i pita se zašto bi napravio nešto originalno kad može nastavak.
Antwan se može sagledati kao supstitut nekog čelnika neke hollywoodske korporacije, od Disneyja nadalje, koje više vole ulagati u franšize nego u nešto što ne podrazumijeva IP (intellectual property) nekog studija jer "ljudi to žele" i tako je zarada sigurnija.
"Free Guy" redatelja Shawna Levyja, poznatog po hit-serijalu "Noć u muzeju" i "Pravom čeliku", nije stopostotno originalan s obzirom da ne bi postojao bez gore navedenih filmova, a i u posljednjoj akcijskoj sceni, kad junak u videoigri koristi štit Kapetana Amerike, Hulkovu šaku i svjetlosnu sablju jedija, oslanja se na Disneyjev IP kao da izaziva Warnerov "Space Jam 2".
No, lijepo je vidjeti da jedan korporativni "mainstream" blockbuster nije došao s nekim rednim brojem u naslovu, još ljepše da diže glas protiv korporativnosti, poziva na (virtualnu) revoluciju. Okej, "Free Guy" nije bez mana, tj. bez "greške u matrici" ("glitch in the matrix"), jer s vremenom, u drugoj polovici, gubi primarni fokus, postaje djetinjast (Dude) i repetitivan.
Nije ni toliko subverzivan kao "The Suicide Squad" da se "verhoevenovski" subverzivno ophodi prema "štancanju" superjunaka i njima pripadajućih blockbustera. Međutim, ne viđa se svakog ljeta blockbuster koji posjeduje dječji "sense of wonder" magičnih SF filmova jučerašnjice i intelektualno je stimulirajuć za odrasle gledatelje.
Ispod šarene površine filma i gegova koji uključuju mjehuričasto odijelo, kriju se motivi kakve obično ne nalazimo u obiteljskim blockbusterima, konkretno egzistencijalizam, kapitalizam, eskapizam, smisao života, slobodna volja, razbijanje predodređenosti i nadilaženje očekivanja društva, propitivanje stvarnosti kao takve.
Dok se glavni lik pita "Što bi napravio ako bi otkrio da nisi stvaran?", film propituje stvaran svijet kao lažnu ("videogame") simulaciju. Cijeli svijet je videoigra i svi smo igrači, rekao bi danas "gejmerski" Shakespeare i "Free Guy" parafrazira barda radeći "twist" na poetiku eskapizma. Ljudi bježe u svjetove filma i videoigara, a Guy želi pobjeći iz toga svijeta.
Zanimljivo je i da Guya zovu "plavokošuljaš" zbog boje njegove košulje, no nadimak je tu i zato što junak nije (bio) glavni lik, niti visoko pozicioniran u svom svijetu, ukratko nije "bijeli ovatnik", "white collar", ali se polako penje na "društvenoj" ljestvici ostajući čitavo vrijeme pozitivac (bez uporabe nasilja) i uspijeva takav privlačiti pažnju u stvarnom svijetu, u kojem po "defaultu" negativno bolje prolazi i prvenstveno okupira pozornost.
Upravo "plavokošuljaš" pokreće virtualnu revoluciju i postaje simbol ostalim NPC-jevima da se prestanu osjećati zarobljeno, da budu nešto više (što god žele) i da njima nitko ne upravlja. Da je pušten u kina prije pandemije, kako je izvorno bilo planirano, "Free Guy" bi bio čista filmska fantazija. Danas je mala (r)evolucija.