Prije svoje europske turneje, američki predsjednik Joe Biden potpisao je uredbu o pojačanju sankcija svima koji pridonose destabilizaciji situacije na zapadnom Balkanu.
Američki predsjednici su s ovom praksom, koja podrazumijeva zabranu ulaska na teritorij Sjedinjenih Država i blokadu imovine na njihovu tlu, počeli krajem devedesetih godina. Osim potkopavanja Daytonskog i ostalih mirovnih sporazuma, kao razlog što su neke fizičke, ali i pravne osobe (tvrtke) završile na crnoj listi navodi se i široko raširena korupcija u vladama i institucijama na području zapadnog Balkana. Bit će obuhvaćeni i svi koji budu materijalno pomagali, sponzorirali ili pružali financijsku pomoć pogođenima američkim sankcijama.
I dok u Hrvatskoj ovaj potez novoizabrane administracije prolazi više-manje nezapažen, u našem istočnom susjedstvu već su krenule spekulacije o potencijalnim imenima. Uglavnom se to odnosi na Bosnu i Hercegovinu, na koju je i do sada otpadalo, bilo mjestom rođenja, bilo mjestom osnivanja, više od polovine od gotovo 200 sankcioniranih posljednjih godina.
Prema sarajevskim medijima, kao prvi kandidat za produljenje sankcija nameće se Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i gazda manjeg entiteta, Republike Srpske. Na listu je dospio u mandatu Baracka Obame, i to zbog zbog blokade Daytonskog sporazuma i raspisivanja referenduma o danu RS.
Dodiku se, dok je predsjednik bio Donald Trump, na istom popisu pridružio stranački kolega iz SNSD-a i zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić.
Separatističke politike
Avaz spekulira da bi na listu mogli mogli dospjeti i njegovi najbliži suradnici i svi drugi političari iz RS koji otvoreno podržavaju separatističke politike. Tamo su otprije i istaknuti ratni vođe bosanskih Srba, osuđeni ratni zločinci poput Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Biljane Plavšić, Milana Lukića...
Što se bošnjačkog dijela liste tiče, isti izvor kao mogućeg kandidata navodi ime Asima Sarajlića, visokopozicioniranog dužnosnika SDA i jednog od glavnih kadrovika stranke na čijem je čelu Bakir Izetbegović. Sarajliću bi mogla presuditi otvorena kupnja glasova na unutarstranačkim izborima u zamjenu za javne funkcije i zaposlenja, ali isto tako imao je ulogu u aferi s kupnjom beskorisnih respiratora od tvrtke specijalizirane za uzgoj – malina. Zbog toga se na optuženičkoj kupi našao aktualni federalni premijer Fadil Novalić, koji bi se također mogao naći pod sankcijama SAD-a.
Kao i kod Bošnjaka (Bakir Alispahić, Hasan Čengić...), na američkoj crnoj listi odavno su neki od istaknutih hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika iz vremena rata i poraća, poput Tihomira Blaškića, Darija Kordića, Valentina Ćorića, Stanka Sopte, Ante Jelavića... Jedini, pak, od Hrvata iz Hrvatske s njima je general HV-a Ljubo Ćesić Rojs. Na listu su mahom dospjeli još 2001. godine, a službeno je objašnjenje bilo – podrivanje Daytonskog sporazuma.
Rojs je više puta javno govorio o tome koliko mu muka u svakodnevnom životu nosi ova odluka: od 2008. godine je pod ovrhama, ni u jednoj banci ne može otvoriti tekući račun, podignuti kredit, a godinama prima samo zaštićeni dio mirovine od 3700, odnosno 4300 kuna.
– Dužan sam kao Grčka, za tri života ne mogu vratiti ono što sam pozajmio od ljudi. Da mi nije prijatelja koji mi pomažu, bio bih gladan kruha – požalio nam se u jednom prijašnjem razgovoru.
Kada ga je u kolovozu prošle godine, zajedno sa skupinom umirovljenih generala, na Pantovčaku primio predsjednik Zoran Milanović, iskoristio je priliku i iznio svoj slučaj. Milanović mu je obećao pomoć, ali do dana današnjeg ništa se nije promijenilo što se Rojsa tiče.
Dobra riječ
– Nemam pojma gdje je zapelo. Predsjednik Milanović je pokrenuo stvari. Dao je nalog svom savjetniku Draganu Lozančiću, za što imam potvrdu američkog Veleposlanstva i njihova Ureda za kontrolu imovine u inozemstvu (OFAC). To je prvi put da je za mene netko od naših rekao dobru riječ. Sve što je obećavala Kolinda Grabar-Kitarović završilo je kao laž, propast. Problem je što naše Ministarstvo vanjskih poslova nikakav zahtjev, ni jedan papir, nije poslalo da se mene skine s te crne liste. Ne čudi me, jer meni godinama podmeću naše paraobavještajne strukture. Sve je počelo s detuđmanizacijom HDZ-a, kada je stranku preuzeo Ivo Sanader. Nije to radio SDP, već HDZ – potužio nam se Ćesić i dodao:
– Ja sam s 45 godina umirovljen. Mogao sam nastaviti raditi, mogao bih i sada četiri sata uz mirovinu, kao što svi rade. Ne mogu apsolutno ništa. Sve je pod blokadom. Uz sve to, na leđa su mi se navalili i domaći sudovi.
I do njega je došla informacija da se u Washingtonu sprema novi popis, pa se duboko nada da će se njegovo ime konačno maknuti, pogotovo što već dva desetljeća nema nikakvu dužnost ni istaknutu ulogu kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.
Kada bi ažurirani popis mogao biti objavljen, nema konkretnog datuma. S nestrpljenjem se čeka i u Srbiji, čiji bi se neki dužnosnici mogli naći na udaru kako zbog BiH, tako i Kosova.
Prema riječima Predraga Rajića iz novosadskog Centra za društvenu stabilnost, kako uredba, tako i lista s imenima, ponovno će svjedočiti o kontinuitetu američke vanjske politike i njezinu pojačanom interesu za Balkan.
– Oni pokazuju da ne odstupaju od onoga što su i prije podržavali. Amerika, dakle, podržava nezavisno Kosovo, šalje upozorenje Srbima i Hrvatima da je teritorijalni integritet BiH od najvećeg značaja za SAD, da neće pristati ni na jednu drugu soluciju te da čvrsto stoji iza službenog Sarajeva. Podržavaju i Prespanski sporazum, za koji smatraju da je najbolje rješenje za Sjevernu Makedoniju, a pokazuju i da stoje iza Haaškog suda, kako prije, tako i sada – komentirao je Rajić za Avaz.