StoryEditor
HrvatskaPOČELO ODBROJAVANJE

Ustavni sud može raditi još do 7. lipnja 2016.

Piše PSD.
8. prosinca 2015. - 00:45
U očekivanju sastavljanja nove Vlade, Hrvatska polako tone u još jednu krizu: danas istječe mandat petero sudaca Ustavnog suda, među ostalim, i predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec.

Suci kojima istekne mandat mogu tu dužnost obavljati još šest mjeseci, no ako se u tom razdoblju ne izaberu novi suci, Ustavni sud bi nakon toga praktički prestao funkcionirati jer bi ostao bez kvoruma. Budući da im jedan sudac nedostaje još od 2010. godine, kada je istekao mandat Nevenki Šernhorts, a zatim u svibnju ove godine sa suda odlazi i prof. Davor Krapac, za šest mjeseci Ustavni će sud ostati bez kvoruma budući da broji 13 sudaca. Odnosno, neće moći donositi odluke.

Problem je nastao kada je, na prijedlog SDP-a, prigodom zadnjih izmjena Ustava uvedeno dvotrećinsko odlučivanje o predloženim kandidatima. Ta je odredba pokazala potom da se dvije najveće stranke ne mogu dogovoriti o izboru sudaca u tijelo koje je proteklih godina srozano na pravno samoposluživanje interesnim skupinama u društvu.

Izbor dvojice sudaca početkom godine minirao je HDZ, obrazlažući to tvrdnjom kako nije bilo prethodnih konzulatcija saborskih klubova o kandidatima – iako je saborski Odbor za ustav mjesto predviđeno za sve radnje vezane uz izbor. Ovakvo ponašanje HDZ-a ne čudi kada je zadnjih godina Ustavni sud, čiji je sastav izabran u vrijeme njihove zadnje Vlade političkom trgovinom i običnom većinom u Saboru, postao najvažnije sredstvo miniranja nekih od Vladinih projekata.

Dug je popis – od rušenja obiteljskog zakona, spolnog odgoja u školama – što je odluka neviđeno utemeljena na vrijednosnim procjenama, a dovela je do referenduma o braku – zatim ukidanja niza odluka čime su suci čuvali svoje povlastice, poput odluke o ukidanju povlaštenih mirovina, pa do direktnog zadiranja u pojedine presude Vrhovnog suda, poput slučaja Glavaš ili niza presuda u slučaju kriminala povezanog sa Sanaderom.

Upravo u posljednjim slučajevima vidljiv je izlazak Ustavnog suda iz ustavnih ovlasti, poput odluke da ustavne odredbe o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala vrijede samo za kriminal koji nije zastario do vremena donošenja tih odredbi. Tom se odlukom, složila se većina pravnih stručnjaka, Ustavni sud postavio iznad parlamenta i Ustava.

Kada su u pitanju odluke u slučajevima Glavaš i Sanader, Ustavni sud upustio se u ocjenu pojedinih dokaza, što je potpuno izvan njegovih ovlasti – brigu o pojedinim dokazima vodi Vrhovni sud, koji je vrhovno sudbeno tijelo. Najbolji je primjer tome razglabanje o tome postoji li opasnost od bijega Ive Sanadera.

No, tko su, dakle, ljudi koji su se u protekle dvije-tri godine prometnuli u glavnog aktera političke i društvene scene?

Osim prof. Krapca, koji je ugledni stručnjak za kazneno pravo, te Duške Šarin i Alda Radolovića, bivše sutkinje i suca, Miroslava Šeparovića i Marka Babića, koji su veći dio karijere bili odvjetnici, većina sudaca nije imala iskustva u pravnoj praksi.

Predsjednica suda Jasna Omejec bila je profesorica upravnog prava u Osijeku i Zagrebu. Kao jedan od najvećih dometa karijere navodi to što je članica Venecijanske komisije za demokraciju putem prava. Ova nevladina savjetodavna komisija, koja daje preporuke u području ustavnog prava, postala je zadnjih godina najcitiraniji izvor u presudama hrvatskog Ustavnog suda.

U vrijeme kada je izabrana u Ustavni sud prvi put, 1999. godine, nedostajale su joj tri godine staža u pravnoj struci, no to je riješeno – izmjenom zakona. Umjesto 15, traži se 12 godina staža, a preostale tri može nadomjestiti doktorski rad.

Formalne uvjete nije zadovoljavala ni Slavica Banić, sutkinja koja ne skriva kontakte sa Zdravkom Mamićem, kojoj je Visoki upravni sud poništio imenovanje, no tu je odluku potom poništio – Ustavni sud. Ona nije priložila dokaz da je najmanje 15 godina radila u pravnoj struci.

Uvjete u vrijeme imenovanja nije zadovoljavao ni Ivan Matija, koji je svoju pravnu karijeru "istesao" kroz stručne poslove i dužnosti u TŽV "Gredelj", gdje je bio referent za radnopravne i kadrovske odnose, da bi poslije bio i član uprave neslavno propale tvrtke, a karijeru je zaokružio kao zastupnik u Saboru. No, možda i najkontroverznije bilo je imenovanje Marka Babića, koji je u vrijeme imenovanja imao pozamašan porezni dug.

Marijo Kavain
snimio Goran Mehkek / eph

item - id = 295251
related id = 0 -> 470422
related id = 1 -> 462325
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. listopad 2021 15:26