StoryEditor
HrvatskaNEMA POPRAVNOG

Ako tužba ima manu, ustavni suci je ni ne pogledaju

Piše PSD.
26. svibnja 2015. - 19:02

Sve češće se građani prigodom rješavanja raznovrsnih sporova, u slučaju nezadovoljstva odlukom, obraćaju Ustavnom sudu. Problemi nastali iz odluke državne uprave ili suda, a koje su od životne važnosti pojedincu na kojeg se odnose, rješavaju se ustavnom tužbom.

Od Dragana Mijoča, odvjetnika iz Splita, doznajemo u kojim slučajevima su ostvarene pretpostavke za obraćanje Ustavnom sudu.
– Kada su svi redovni pravni lijekovi iscrpljeni, podnosi se ustavna tužba koja je jedan vid izvanrednog pravnog lijeka. Tužba se podnosi ako se smatra da je povrijeđeno neko ustavno pravo. Ako tužbu piše građanin, on u njoj mora točno naglasiti koje je ustavno pravo povrijeđeno. Ako tužbu podnosi stručna osoba, mora se točno naglasiti odredba Ustava iz koje proizlazi povreda ustavnog prava – kaže odvjetnik Mijoč.
Osnovno je prigodom pisanja tužbe točno navesti ustavno pravo koje je povrijeđeno jer će se u suprotnom tužba odbaciti bez razmatranja sadržaja.

Bitni su detalji

Rok podnošenja tužbe je 30 dana od primitka odluke za koju osoba smatra da joj je povrijedila ustavno pravo. Ustavna tužba se podnosi u dva primjerka, s tim da je preporučljivo da podnositelj zadrži za sebe treći primjerak sa zabilježbom protokola Ustavnog suda kada je predana. Ako je šalje poštom, treba je poslati preporučeno s povratnicom.

Na prvoj stranici, na vrhu, navodi se kome se tužba podnosi te se uz Ustavni sud napiše i adresa u Zagrebu na kojoj se nalazi. Odmah ispod navodi se tko podnosi akt navedenom sudu. Ispod toga je potrebno navesti o kojem aktu je riječ – u ovom slučaju ustavna tužba – nakon čega se izrijekom piše protiv kojih odluka se podnosi.
Potrebno je navesti točno odluku o kojoj je riječ, tko ju je donio, te oznaku i broj sporne odluke. Može se raditi o odlukama organa uprave ili pravosudnim odlukama. Ako se podnosi tužba protiv više odluka prvog i drugog stupnja, potrebno ih je naznačiti do u detalje obje.

Zatim slijedi takoreći najbitniji dio, a to je navod u kojem stoji zbog povrede kojeg ustavnog prava se podnosi tužba. Bez tog dijela, za koji je preporučljivo da sadrži i točan članak Ustava koji je povrijeđen, tužba će biti odbačena bez razmatranja sadržaja. Nakon što su na prvoj stranici navedene najbitnije odrednice, ide se na šire objašnjenje tužbe.

– Nadalje se u tužbi obrazlaže situacija iz koje proizlazi podnošenje tužbe te se navodi činjenično stanje, primjerice koje odluke osporavaš i kada su donesene. Zatim se navodi cijela kronologija spora od prvog dana pokretanja do dana podnošenja tužbe. Poslije toga se ispisuju svi akti koji su bili na snazi u vrijeme trajanja spora i donošenja odluka protiv kojih se podnosi tužba. Na kraju se ponovno utvrđuje kako su tužitelju povrijeđena prava zajamčena Ustavom te se predlaže usvajanje ustavne tužbe i ukidanje spornih odluka i vraćanje na ponovno odlučivanje – detaljan je Dragan Mijoč.

Različito o istom

Iz svoje prakse je izdvojio kao najčešće ustavne tužbe protiv odluka Upravnog suda vezano uz metode obračuna poreza, pri čemu je druga strana u sporu Porezna uprava. Učestale su tužbe i zbog odluka Carine, a nerijetke su i tužbe zbog onemogućenog prava na pošteno suđenje te, primjerice, zbog uvjeta smještaja u pritvoru i zatvoru.
– Rokovi rješavanja u praksi su od šest mjeseci do tri godine. U slučaju odbačaja tužbe bez da se ulazi u njezin sadržaj, odluka bude donesena nakon tri mjeseca, kada se odlučuje izvanraspravno bez da se pozivaju stranke. U pravilu rješavanje tužbi traje dugo i dosta se restriktivno ocjenjuju, što je obeshrabrujuće za sve građane – kaže odvjetnik Mijoč.

Sličnog je mišljenja i Nediljko Ivančević, odvjetnik iz Splita, bivši zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu.

– Susretao sam se s odlukama koje su u istim ili sličnim stvarima različite. Ljudi najčešće idu po načelu “Idemo do kraja!”, što nije uvijek točno. Ustavni sud utvrđuje je li došlo do povrede prava zajemčenih ustavom RH ili Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Osnovno pravilo, ne samo zakonsko, nego pravilo u postupanju i radu Ustavnog suda, jest da Ustavni sud nije i ne može biti trećestupanjsko odlučivanje. Međutim, nerijetko se pod formom povrede ustavnog prava uobličuju povrede materijalnog prava kada osoba nije zadovoljna prvostupanjskom i drugostupanjskom odlukom nekog tijela. Stoga često Ustavni sud tužbe odbacuje upravo zbog toga što on nije trećestupanjski sud. Jedan od razloga odbačaja je i što tužba nije sastavljena prema pravilima kako bi trebala biti sastavljena – pojašnjava odvjetnik Ivančević.
Odvjetnici su suglasni kako iz prakse ne mogu jasno definirati koji su to predmeti i kakav način pisanja tužbe potrebni da bi se sa sigurnošću moglo zainteresirati Ustavni sud da zaista odlučuje.

Katarina Marić Banje

Rušenje zakona

Ustavnom sudu se može podnijeti “ustavna tužba” ili “prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom”. Tužba se podnosi kada osoba nije zadovoljna pojedinačnim aktom tijela državne uprave ili suda te je usmjerena na zaštitu pojedinačnog interesa određene osobe. S druge strane, prijedlog je usmjeren na zaštitu općeg interesa i zaštitu načela vladavine prava i vladavine zakona.

Primjerice, u Splitu su vlasnicima nekretnina u Gradskoj luci oduzeti kupljeni poslovni prostori pod obrazloženjem kako je riječ o pomorskom dobru. Kada su podnijeli ustavnu tužbu, ona je odbačena iz formalnih razloga bez ulaženja u sadržaj. U međuvremenu je skupina profesora s Pravnog fakulteta u Splitu podnijela Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti članka 118. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s Ustavom RH. Upravo na temelju spornog članka 118. vlasnici su ostali bez svojih nekretnina.
item - id = 274624
related id = 0 -> 470422
related id = 1 -> 462325
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. listopad 2021 05:30