Videosnimka uginulog, vjerojatno ustrijeljenog dupina u šoltanskom akvatoriju objavljena prošlog tjedna od strane Slobodne Dalmacije tema je o kojoj se priča, ali se još malo zna. Mediji i javnost i dalje „lome koplja” što se zaista dogodilo, dok iz policije odgovaraju kako su u potrazi za počiniteljima, a iz Državnog odvjetništva još nema odgovora.
Ovog ljeta u Splitu svjedočimo suživotu ljudi i životinja na koje nisu navikli. Čitatelji su nam slali skakavce koji ih „posjećuju” kući, mamutske ose na plažama i morske kornjače nakon kojih su neki kupači završili u bolnici.
Pri tome su neki od naših sugrađana pokazali i svoju mračnu stranu, pa čak i zakonski kažnjivo ponašanje što je zabilježeno na videosnimkama koje su uskoro postale viralne. Hvatanje morske kornjače i ometanje dupina primjeri su takvog ponašanja, dok su snimke uginulog dupina od prošlog tjedna „kap koja je prelila čašu”. S time se slažu i stručnjaci za more i ljude koji od mora žive i svakodnevno vide dupine, kao primjerice ribari koji su u suživotu s njima. Ozbiljnost situacije potvrđuje i istraga koju je pokrenula policija i državno odvjetništvo.
"Postoji osobna odgovornost svakoga tko kupi ribu"
Nekoliko dupina ugine godišnje slučajnom ili namjernom smrću, a za dio tih slučaja su krivi ribari, istaknuo je profesor Alen Soldo istaknuvši kako bi se u istrazi ključnim moglo pokazati kojim je metkom dupin upucan, ako je upucan, čime će se otkriti oružje, a time potencijalno i krivac.
Ribari s kojima smo jučer pričali jedinstveni su u osudi zločina. U prošlosti je postao antagonizam ribara i dupina, danas vlada „primirje” iako su se dupini višestruko razmnožili i mogu se pronaći posvuda, rekli su predsjednici ribarskih udruženja. Ako se otkrije da je ribar upucao dupina, on će biti osuđen i od strane kolega i ribarskih udruženja i asocijacija.
Bilo tko je mogao ubiti dupina, no ovakav slučaj treba otvoriti i širu temu. Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja smatra kako ovakvi, kao i mnogi drugi slučajevi, prođu ispod radara jer je odgovornost na svima. Ako se pronađe krivac, osudi ga se, no izlov i ubijanje se nastavlja jer Jadransko more "nije pošteđeno izlova":
- Nije nemoguće da je netko i sada ustrijelio dupina. U prošlosti su dupini bili ubijani od strane ribara, što je i dovelo do istrebljenja jedne vrste. Slučajno ubijanje dupina može biti zapletanjem u mreže, no može li se i to nazvati slučajnim ako ljudi namjerno stavljaju mreže u more? O tome se nitko ne usudi pričati zato što postoji i osobna odgovornost svakoga tko kupi ribu pa se tako daleko ne želi razmišljati. Dupin može stradati i zbog divljanja mnogobrojnim plovilima, ali često i zbog uznemiravanja znatiželjnih stranih ili domaćih turista.
Jadransko more izgubilo pola populacije
U Sredozemlju je u posljednjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni upravo u Jadranskome moru s gubitkom od pola populacije, nastavlja nam Luka Oman.
- Izlov ribe je enorman, traži se zarada na turistima koji bi probali sve, tu je i uzgoj ribe koji je iznimno devastirajući. Nisu zabranjene ni pridnene koće koje su podvodni buldožeri, iznimno brutalan i neselektivan ribolovni alat.
Kako bi se zaštitili dupini, morske kornjače i druge vrste Luka Oman preporučuje povećanje „no-take no-entry zona”:
- Što više zaštićenih i strogo zaštićenih područja u kojima se zabranjuje ribolov, kao i ulaz s brodovima. graničiti ribarstvo što više, zabraniti pridnene koće, krenuti promovirati stvarnu zaštitu mora, riba, dupina i svih ostalih morskih životinja koje su od velike važnosti za zdravlje mora i njegovu bioraznolikost.