StoryEditor
SplitProblemi se skrivaju

Kako se upravljalo gradskom imovinom u Splitu? Katastrofalno! Netransparentno su se dodjeljivali poslovni prostori, vlada kaos oko knjiženja imovine... A onda je nastala dodatna zbrka

12. lipnja 2022. - 17:37
Zgrada u Sinjskoj ulici u kojoj se nalaze prostorije županijskog i gradskog HDZ-a upisana je kao gradsko vlasništvo iako se u Zemljišniku vidi da ima više vlasnikaDuje Klarić/Cropix

Je li imovina Grada Splita dobro čuvana tajna ili je pak riječ o nemaru i nesposobnosti gradske administracije? Sudeći prema izjavama koje je za Slobodnu Dalmaciju dala Maja Đerek, koju je bivši gradonačelnik Ivica Puljak doveo na mjesto savjetnice u Gradu Splitu za projekt izrade registra gradske imovine, dalo bi se zaključiti da se radi o svemu od navedenog.

Gradskom imovinom se do sada katastrofalno upravljalo, netransparentno su se dodjeljivali poslovni prostori, vlada kaos oko knjiženja imovine... A dodatnu je zbrku napravio, napominje Đerek, preskupo plaćeni program za unos podataka koji je naručio Andro Krstulović Opara.

I prije su postojali prigovori na netransparentnost službe za gradsku imovinu, a nije rijetkost da su novinari ostajali prikraćeni za informacije. Godine 2012. kolega Leo Kovačić napisao je u "Slobodnoj" tekst pod naslovom "Gospodo iz Banovine, zar vam se daje 100 tisuća kuna zbog skrivanja informacija o imovini?!". U njemu piše kako se od Banovine u pola godine nije uspjelo dobiti odgovore na pitanja koliko ima poslovnih prostora u vlasništvu Grada, tko ih koristi i po kojim cijenama.

U doba Opare Grad je na svojim stranicama objavio "Spisak prostora po zakupu i namjeni", koji uključuje 672 poslovna prostora. "Spisak" se još nalazi na stranicama Grada, ali je rađen koncem 2019. godine, pa je vjerojatno zastario zbog toga jer su neki poslovni prostori u međuvremenu možda vraćeni bivšim vlasnicima.

Naime, u toj tabeli označeni su poslovni prostori koji su gradsko vlasništvo, ali i oni koji su u statusu povrata imovine, kao i oni koji su sporni (što god to značilo). Poanta je da je svih godina Grad davao u zakup sve tri vrste prostora.

Osiguranja od tužbi

Budući da je Grad raspisivao natječaje za poslovne prostore za koje su se vodili sporovi za povrat imovine, to je dovelo do toga da je, na natječaju koji je 2015. bio raspisan za zakup poslovnih prostora, Banovina kao uvjet propisala natjecateljima da kod javnog bilježnika potpišu izjavu kojom se odriču bilo kakvih odšteta ako ne budu mogli ući u posjed, ali i u slučaju zakasnjele primopredaje prostora u korištenju.

Drugim riječima, morali su potpisati da neće tužiti Grad, čak ako nikad ne uđu u prostor za koji im je prihvaćena ponuda. Naime, Grad nije definirao kada će stranka koja je potpisala ugovor s Banovinom ući u prostor ako unajmitelj kojem je istekao ugovor ne želi izići!?

Kako su na natječaju bili ponuđeni i lokali koji su u postupku povrata bivšim vlasnicima i njihovim nasljednicima, pitali smo tada ondašnjega dogradonačelnika Gorana Kovačevića nije li neozbiljno davati u najam poslovne prostore koji mogu biti za mjesec ili dva vraćeni vlasnicima.

image

Maja Đerek

Goran Mehkek/Cropix

On nam je odgovorio kako bi bilo neozbiljno da se nije pokušalo maksimalno ekonomski iskoristiti svaki prostor, te da je Grad upozorio klijente da će se, bude li se spor riješio negativno, morati iseliti iz prostora.

Ovaj primjer možda objašnjava zašto Grad nije rješavao upise u zemljišne knjige godinama, iako ga je na to opetovano u izvješćima upozoravala Državna revizija. Naime, za razliku od drugih gradova, Split ima takozvanu dvostruku numeraciju. Jedni su brojevi katastarskih čestica, a drugi zemljišnih čestica, pa je bilo slučajeva da se Grad upisivao u Katastru premda u Zemljišniku nije vlasnik.

Pa je davao u najam objekte koji se vode kao društvena imovina, kao, na primjer, na Prokurativama. Na njih se nekoliko puta neuspješno Grad pokušao upisati, a iznajmljivao je čitavo vrijeme prostore u komercijalne i kulturne svrhe, kao i političkim strankama.

Mediji bez podataka

U gradovima i općinama gdje ne postoji dvostruka numeracija ne bi bilo tako lako omogućeno da jedinica lokalne samouprave poveća knjigovodstvenu vrijednost svoje imovine prikazujući imovinsko stanje pozitivnijim negoli doista jest na račun zemljišta koje ne pripada gradu, ili da čak iznajmljuje takve prostore. No u Splitu se Grad upisivao u Katastar kao posjednik i tamo gdje postoje poznati vlasnici.

Na Spinutu, gdje su nekoć bile PIS-ove barake, Grad je na nekim parcelama upisan u Katastru, premda su u zemljišnim knjigama uknjiženi privatni vlasnici. Ima još takvih slučajeva pa ćemo navesti samo neke jer nam prostor ne dopušta da nabrojimo sve.

Grad je za cijelo upisan u Katastru kao posjednik čitave zgrade na adresi Sinjska 2 (gdje se nalazi sjedište HDZ-a) premda se iz vlasničkog lista vidi da je Grad samo suvlasnik jer tamo ima drugih privatnih vlasnika stanova. Ista stvar je sa susjednom zgradom na Klaićevoj poljani 1, a u Dioklecijanovoj palači upisan je za cijelo u Katastru na adresi Lukačićeva 5, premda je i tamo u Zemljišniku samo jedan od vlasnika.

Da Grad Split katastrofalno stoji kad je u pitanju upravljanje gradskom imovinom, moglo se proteklih godina doznavati iz godišnjih izvješća Državnog ureda za reviziju. To su zapravo bile jedine pouzdane javne informacije. A njih su mediji, osobito "Slobodna", prenosili. Tako se doznavalo da se mnogi ugovori o najmu poslovnih prostora nisu poštovali.

Izvješće revizije za 2013. o raspolaganju poslovnim prostorima bilo je vrlo porazno jer se pokazalo da ih se manjina koristi legalno. "Od ukupno 632 poslovna prostora koji su u zakupu i korištenju, za 310 poslovnih prostora su zaključeni ugovori o zakupu, za 212 poslovnih prostora ugovori o zakupu su istekli a nisu produženi, a 110 poslovnih prostora je u zakupu ili korištenju bez zaključenih ugovora."

Bespravno u četvrtini stanova

Na temelju izvješća Državne revizije za 2015., u "Slobodnoj" smo objavili kako je od 618 stanova u vlasništvu gradske uprave njih 140 (ili gotovo svaki četvrti) bespravno korišteno. Državni revizori su godinama upozoravali da Grad upotrebljava neadekvatna sredstva za naplatu potraživanja.

image

Poslovni prostor na adresi Kralja Zvonimira 14 koji se godinama koristio besplatno
Foto: Ante Cizmic/CROPIX

Ante ČizmiĆ/Cropix

Uglavnom je slao opomene "neposlušnim" stanarima, kao i neplatišama poslovnih prostora, umjesto da je koristio efikasnije metode za utjerivanje potraživanja. Zamjerke revizora na upravljanje gradskom imovinom bile su i zbog dvostrukih pravila igre, jer je kod davanja poslovnih prostora u zakup, unatoč važećim propisima, gradonačelnik svojim zaključkom nekima omogućavao nižu zakupninu.

U revizorskom izvješću iz 2016. gradskoj upravi se zamjera što nisu evidentirali imovinu. Naime, Banovina je svoje nekretnine procjenjivala na 5,1 milijardu kuna, ali revizori su prigovarali neuredno knjiženje imovine, navodeći da je Grad na Katastru upisan kao posjednik osam milijuna četvornih metara zemljišta, ali "ne raspolaže podacima o površini upisanoj u zemljišne knjige (ne posjeduje izvatke iz zemljišnih knjiga)".

"Grad Split vodi evidencije o poslovnim prostorima, stanovima i zemljištu koje sadrže naziv korisnika, adresu, površinu, broj i datum zaključenog ugovora o kupnji ili prodaji, ali ne sadrže podatke o vlasništvu i posjedu – na primjer, broj zemljšnoknjižne čestice nekretnine i zemljišnog uloška u koji je nekretnina upisana, vrstu vlasništva na nekretnini i titular vlasništva, podatke o sudskim sporovima koji se vode, vrijednost nekretnine...", primjećivali su revizori.

Stanje se nije popravljalo ni nadalje, što se vidi iz revizijskog izvješća za 2017. godinu.

'Poguranac' gradonačelnika

"Na koncu 2016. je 12 zakupaca javnih površina koristilo javne površine za postavljanje štekata i kioska bez odobrenja nadležnog tijela gradske uprave. S navedenim zakupcima u 2016. nisu zaključeni novi ugovori o zakupu jer nisu podmirili obveze iz prethodnih godina, ali zakupci i nadalje koriste javne površine.

Potraživanja od navedenih zakupnika za spomeničku rentu, komunalnu naknadu, gradske poreze, kazne i naknadu za zakup javnih površina na koncu 2016. iznosila su 361.475,00 kuna, od čega se na naknadu za korištenje javnih površina odnosi 188.867,00 kuna. Za naplatu potraživanja nisu poduzimane mjere naplate.

Najveći broj zakupaca nastavilo je koristiti javne površine bez odobrenja i tijekom 2017. do vremena obavljanja revizije", stoji u izvješću, iz kojeg se vidi i kako je ondašnji gradonačelnik nekima pogodovao.

"Grad je, bez provedenog javnog natječaja, dao u zakup javne površine za postavljanje 19 štandova, devet pokretnih naprava te osam stalaka za oslikavanje (štafelaja), najvećim dijelom za obavljanje trgovačko-ugostiteljske djelatnosti. Ugovori o zakupu zaključeni su na temelju zaključaka gradonačelnika iz travnja 2016. s 36 pravnih i fizičkih osoba, najvećim dijelom za korištenje od 15. svibnja do 15. listopada 2016.", navode revizori.

image

Maja Đerek

Goran Mehkek/Cropix

U izvješću za 2018. utvrđeno je da zakupci prostora duguju 54 milijuna kuna, a da Banovina nije učinila ništa konkretno da to naplati. Premda je počela sanacija Karepovca, evidentirano je da je Grad nenamjenski potrošio čak 60 posto novca koji je uprihodio od "naknade za utjecaj na okoliš i razvoj za Karepovac", koji se prikuplja od drugih gradova i općina koji odlažu otpad na splitskom deponiju.

Dok su drugi gradovi, kao Dubrovnik, Zadar i Šibenik, s vremenom ostvarili napredak pa su dobivali pohvale u izvješćima Državne revizije, Split jest učinio neke pomake nabolje, ali nikad nije napredovao toliko da bi bio u rangu susjednih gradova, koji su ocjenjivani boljima u upravljanju imovinom.

U svakom slučaju, o problemima s gradskom imovinom mediji su pisali i ranije, a postojala su temeljita "protresanja" i uočavanja nepravilnosti od Državne revizije, koja je, osim toga, Gradu davala svake godine naputke kako poboljšati upravljanje imovinom.

No od 2019. Državna revizija prestala je redovito raditi godišnja izvješća za jedinice lokalne samouprave, svake godine se obrađuju samo pojedine ustanove, komunalne tvrtke, županije ili jedinice lokalne samouprave, ili se provode tematske revizije. Kako su nam rekli iz Državne revizije, na taj postupak su se odlučili zato jer imaju malo službenika. Već tri godine nije se radilo godišnje revizorsko izvješće za Grad Split.

To je šteta jer se 2019. postrožio "Zakon o Državnom uredu za reviziju". Propisane su kazne od 20.000 do 50.000 onima koji su se oglušili na preporuke za ispravljanje utvrđenih propusta, a revizori će o onima koji ignoriraju njihove naloge obavještavati Državno odvjetništvo.

Možda bi splitska imovinska katastrofa bila brže i uspješnije riješena da je Državno odvjetništvo navraćalo u Banovinu, kao što se USKOK zainteresirao za zakonitost građevinskih dozvola koje su izdane nekim investitorima, pa otada, kako je rekla predsjednica DAS-a Daša Gazde, službenici u tom odjelu paze što potpisuju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. kolovoz 2022 14:38