Tu smo recitirali, pjevali, pisali, išli u Kinoteku, otvarali izložbe, promovirali knjige, bili članovi raznih žirija. Tu sam upoznao mnoge znane i neznane prijatelje. Vrata Tribine mladih bila su vrata na koja sam ušao u Grad i tu ostao – zabilježio je naš akademik Jakša Fiamengo.
Ustanova "Zlatna vrata" obilježila je 95 godina od svečanog otvorenja tadašnjeg Pučkog sveučilišta, preteče današnjeg Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje, koji od 1961. djeluje u adaptiranoj gotičkoj palači unutar Dioklecijanove palače. Tri godine kasnije za korištenje je otvorena cijela zgrada u sklopu koje je bila i dvorana s 250 sjedećih mjesta. Prvi film prikazan 30. studenoga 1964. bio je slovenski "Ne plači, Petre", a već u lipnju 1965. prikazan je prvi naslov klasičnog repertoara "Oklopnjača Potemkin" Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna.
Danas su "Zlatna vrata" poznata kao centar kulture i andragoškog obrazovanja koji uz verificirane programe osnovne i srednje škole za odrasle nudi i programe cjeloživotnog učenja, tečajeve, kreativne radionice, a organizira i javne tribine, diskusije, okrugle stolove, koncerte i izložbe. Kinoteka, koja u sklopu centra djeluje gotovo 50 godina odolijeva vremenu i danas broji 149 kultnih stolica posvećenih velikanima režije i glume De Sici, Peckinpahu, Hawksu, Alidi Valli, Chaplinu, Tarkovskom, Ninu Roti...
Na edukativnom repertoaru Centar nudi više od 60 različitih programa, od internetskog marketinga ili programa računalnog operatera, do vinogradarstva, vrtlarstva, programa za dadilje, kuhare, sommeliere, ali i montere i fasadere, a od osnutka do danas, programe Centra pohađalo je više od 100 tisuća polaznika.
U povodu 95. obljetnice od osnutka ustanove razgovarali smo s ravnateljicom Danijelom Ćukušić koja je na čelu "Zlatnih vrata" od 2019. godine.
Od svečanog otvorenja tadašnjeg Pučkog sveučilišta u Hrvatskom narodnom kazalištu prošlo je 95 godina, što ste zbog epidemioloških (ne)prilika simbolično obilježili besplatnom projekcijom filma. "Zlatna vrata" jedna su od najprepoznatljivijih kulturno-obrazovnih ustanova našega grada. Kako su se mijenjala kroz povijest? Na koje je izazove ustanova nailazila u svom dugogodišnjem radu?
– Osnivanje Pučkog sveučilišta potaknula je skupina intelektualaca iz Splita 9. studenoga 1925. godine. Osnovna djelatnost Sveučilišta u to vrijeme bila su predavanja iz različitih područja.
– Ova vrsta ustanove u kulturnom se svijetu prozvala pučkom, jer su njezina javna predavanja namijenjena širokim i najširim slojevima pučanstva. Sveučilištima se ove ustanove zovu zbog toga što njihova predavanja zahvaćaju sva područja ljudskog znanja i mnijenja: razne egzaktne nauke, lijepe umjetnosti, lijepu književnost, historiju, filozofiju i sve istaknute probleme suvremenog života – kazao je doktor Lozovina u svom svečanom govoru u povodu otvaranja Pučkog sveučilišta.
Kako onda, tako i danas na usluzi smo građana kroz različite kulturne programe i programe obrazovanja. Prateći razvoj novih tehnologija javlja se potreba za specifičnim znanjima i vještinama, a Učilište, uz pomoć svojih suradnika i stručnih osoba, nastoji uvesti nove obrazovne programa koji će omogućiti stjecanje traženih znanja i vještina.
Ustanova je u svom dugogodišnjem radu nailazila na niz izazova na koje je uspješno odgovorila, a neki od njih su: problem financiranja, prestanak rada za vrijeme Drugoga svjetskog rata, rad u otežanim uvjetima tijekom Domovinskoga rata. Možemo se osvrnuti i na trenutno stanje s epidemijom COVID-a 19, gdje svakodnevno pratimo epidemiološke mjere te sukladno njima organiziramo nastavu, program i rad Kinoteke. Nažalost, zbog epidemioloških mjera koje ne dopuštaju veći broj sudionika, 95. rođendan Centra nismo mogli proslaviti svečanom sjednicom. Rođendan smo odlučili proslaviti besplatnom projekcijom filma "Ben-Hur" iz 1925. godine. Osim projekcije, u povodu obljetnice omogućili smo "Zlatni popust" na programe obrazovanja za polaznike koji su upisali neki od ponuđenih programa obrazovanja.
Od 1961. djelujete u gotičkoj palači na adresi Dioklecijanova 7. Koliko je "Zlatnim vratima" važno biti u samom centru grada, između restorana i suvenirnica?
– Gradsko središte nisu samo restorani i suvenirnice, središte je sama esencija svakoga grada, duša grada. Upravo ovom ustanovom grad daje kulturi svoje mjesto i daje gradu notu života. Želimo da gradsko središte živi, i to uz kvalitetne sadržaje.
Kako danas funkcionira dvojaka uloga koju "Zlatna vrata" imaju – obrazovanje u Centru i filmografija u Kinoteci, te odnedavno i u ljetnom kinu "Bačvice"?
– Jednako su nam važna oba segmenta naše djelatnosti obrazovanje i kultura razvijajući ih podjednako, što možemo potkrijepiti postignutim rezultatima. Prošle 2019. u dvorani je prikazan 301 film kroz 522 projekcije. Ukupno smo imali 23.778 gledatelja, što je otprilike 8 posto više nego 2018. Na repertoar je uvršteno 159 filmova, 25 dokumentarnih filmova, 54 klasika, 23 crtana filma, 40 kratkometražnih filmova.
Od kada sam na čelu Ustanove verificirali smo 20-ak novih programa kojima smo postali i konkurentniji na tržištu, a samim time povećao se i broj polaznika. U 2019. obrazovne programe Centra pohađalo je 238 polaznika, što je 20 posto više polaznika u odnosu na 2018. U ovoj godini, bez obzira na epidemiju, imamo veći broj polaznika u odnosu na prethodnu godinu.
Od 2018. zaključkom gradonačelnika Andre Krstulovića Opare Centar upravlja ljetnim kinom "Bačvice", a program u ljetnom kinu realiziramo u suradnji s udrugom "Festival mediteranskog filma Split". Godine 2019., u ljetnom kinu "Bačvice" bilo je 10.897 posjetitelja, održano je 77 projekcija. U odnosu na 2018., broj gledatelja u ljetnom kinu "Bačvice" porastao je za 60 posto. Nakon završetka sezone 2020. unatoč epidemiji zadovoljni smo brojem posjetitelja kojih je bilo 10.166 te je održano 77 projekcija. Uz potporu Ministarstva kulture, Grada Split te ulaganjem vlastitih sredstva, oko milijun kuna je investirano u novu DCP opremu, zvučnike i infrastrukturu – zamijenjene su električne instalacije te vanjska rasvjeta, zamijenjena je ograda kako bi naši posjetitelji mogli istinski uživati u programu i ambijentu ljetnog kina.
Uključujete se i u razne EU projekte šireći time svoju djelatnost. Možete li izdvojiti neke projekte koje ste do sada ostvarili? Na kojim projektima trenutačno radite?
– Do sada smo sudjelovali u nizu uspješno provedenih projekata, bilo kao partneri na projektu ili nositelji projekta.
Istaknuo bih projekt "Uključi se" kojem smo bili nositelj, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti od 1.295.957 kuna. Opći cilj projekta jest doprinijeti zapošljavanje ranjivih skupina Splitsko-dalmatinske županije kroz nove programe osposobljavanja na području turističke i ugostiteljske djelatnosti.
U projektu "KRUG – KultuRa, Umjetnost i Građani" sudjelovali smo kao partneri, s ciljem jačanja kapaciteta u području sudioničkog upravljanja, te provedbe devet kulturno-umjetničkih programa i projekata kojima će se doprinijeti stvaranju civilno-javnih partnerstava, podizanju javne svijesti o važnosti sudioničkog upravljanja u kulturi te inkluzivno-obrazovnom djelovanju na području Zagreba, Splita, Labina i Brestovca.
Aplicirali smo početkom godine projekt "Aktiviraj se! Kreni" na pozivu Aktivno uključivanje i poboljšanje zapošljavanja te razvoj novih socijalnih usluga za ranjive skupine unutar sedam urbanih aglomeracija na području Osijeka, Pule, Rijeke, Slavonskog Broda, Splita, Zadra i Zagreba, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 2.375.778 kuna te sada očekujemo potpisivanje ugovora.
Projekt adresira nedovoljnu potporu društvenoj i radnoj integraciji triju ranjivih skupina, djece i mladih, starijih osoba te osoba s invaliditetom. Prema raščlambi stanja na području urbane aglomeracije Split stopa radne aktivnosti je niskih 71 posto, veliki je broj radno neaktivnih osoba koje se ne obrazuju ni osposobljavaju. Cilj projekta je unaprijediti postojeće te razviti nove programe za socijalno uključivanje ciljnih skupina kako bi se povećala kvaliteta njihova života kroz aktivnije sudjelovanje u društvu, ali i zapošljavanje kroz razvoj vještina potrebnih na tržištu rada. Bit će tu besplatnih radionica pilatesa, joge, likovnih radionica, formalnih i neformalnih obrazovnih programa, besplatnih projekcija filmova te filmskih radionica.
Za provedbu projektnih aktivnosti nužna je adaptacija dotrajalih prostorija "Zlatnih vrata". Dvije učionice će se adaptirati u multifunkcionalne jedinice koje će se koristiti za edukativne i ostale sadržaje. Planirana je adaptacija sanitarnog čvora za osobe s invaliditetom kako bi se, uz ranije izrađeni lift kroz Interreg projekt USEFALL, upotpunila njihova pristupačnost sadržajima.
Kinoteka, koja je urezana u odrastanje i živote mnogih, dogodine slavi 50 godina. Kinodvorane trgovačkih centara neumoljivo ubijaju romantiku malih kinodvorana. Kako se "Zlatna vrata" nose s tim? Nudite li i dalje program kultnih pretplata koje su u zlatno doba kina bile pravi splitski statusni simbol.
– U 2021. slavimo 50. rođendan naše kinoteke te smo ponosni što kao nezavisno kino opstajemo i odupiremo se svim prijetnjama, i epidemiji COVID-a 19, i multiplex kinima. Kinoteka je osnovana s temeljnim programom filmske klasike i ima poseban program kojim se razlikuje od ostalih gradskih kina. Svjesni odgojne i obrazovne uloge Kinoteke, posebno činjenice da novim naraštajima treba približiti filmsku umjetnost, Kinoteka je svoju temeljnu djelatnost proširila brojnim programima u suradnji s kulturnim centrima, institucijama i veleposlanstvima europskih zemalja preko kojih osiguravamo kvalitetan program. Kinoteka je članica Međunarodne udruge Art kina Cicae, organizacije Europa Cinemas, kina koja promoviraju europski film i Kino mreže udruženja nezavisnih kinoprikazivača. Naš program je prepoznat pa godišnje imamo stotinjak pretplata – članarina.
Kako vidite "Zlatna vrata" na proslavi stotog rođendana, a kako u daljnjoj budućnosti?
– Nadamo se da ćemo 100. rođendan moći dostojanstveno proslaviti i da nas nikakva epidemija neće spriječiti. Kroz projekt "Aktiviraj se" započet ćemo s uređenjem učionica i uredskih prostora te se nadam da ćemo do proslave rođendana potpuno renovirati zgradu. Nastojat ćemo pokrenut neke od projekata koje su u planu, a vezani su za razvoj publike, nove obrazovne programe koji su zanimljivi poduzetnicima i služe za unaprjeđenje njihova poslovanja kroz ulaganja u ljudske resurse te suradnju s drugim obrazovnim ustanovama i lokalnim zajednicama kroz koje ćemo omogućiti niz novih obrazovnih programa i edukacija za građane.