Meso je mnogima najveća poslastica na jelovniku, vjerojatno je to povezano s nedostatkom mesa u nekim ranijim periodima siromaštva prema kojima se današnje doba čini boljim i bogatijim. Međutim, meso ima i svoje zdravstveno naličje.
Svake godine širom svijeta od kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka, srčane aritmije, ateroskleroze ili srčanog udara, umre 17 milijuna ljudi. Razvijene nacije posebno se bore sa sve većim brojem ljudi koji pate od bolesti povezanih s prehranom. Uključeni su i debljina, šećerna bolest i neke vrste raka. A krivci su: previše šećera, alkohol i duhan. I previše mesa.
"Pandemija je pogodila društva s poremećajima u prehrani", kaže farmakolog i nutricionist Martin Smollich s Instituta za nutricionističku medicinu u Lübecku.
Prema studiji "Atlas mesa", globalna potrošnja mesa se udvostručila u posljednjih 20 godina. U 2018. godini pojedeno je 360 milijuna tona. To ne samo da ima razorne efekte na emisiju stakleničkih plinova i potrošnju vode, nego nas može razboljeti u pravom smislu riječi, piše Julia Vergin za Deutsche Welle.
"Crveno meso je bogato zasićenim mastima, koje podižu LDL kolesterol u krvi i definitivno je uzrok srčanih udara", kaže Walter Willet, profesor epidemiologije i nutricionizma pri Harvardskom sveučilištu. Istovremeno crveno meso gotovo da ne sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, koje smanjuju razinu masti u krvi, a time i rizik od srčanih bolesti.
Prema američkoj studiji iz 2019. godine, prvi znaci ateroskleroze postaju vidljivi nakon kratkotrajne ekstremne konzumacije crvenog mesa. "Ekstremno" ovdje znači dvije porcije mesa dnevno. Mnogim Europljanima to vrlo lako uspijeva. Istraživači također sumnjaju da konzumacija crvenog mesa narušava funkciju bubrega.
Opasni gazirani napici
U drugoj studiji Willet i kolege su otkrili vezu između mesa na žaru ili pečenog mesa i povećanog rizika od dijabetesa. Rezultat se odnosi ne samo na goveđi odrezak, već i na pileći but.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od šećerne bolesti boluje oko 60 milijuna ljudi u Europi, s tendencijom rasta. Dijabetes se "u velikoj mjeri može izbjeći zdravom prehranom i dovoljnom tjelovježbom", navodi SZO.
"Izostavljanje mesa iz prehrane, dok se i dalje konzumiraju napici zaslađeni šećerom, nema nikakve zdravstvene koristi", kaže Willet. Svatko tko jede samo prženi krumpir i Coca Colu može biti i vegetarijanac i dijabetičar u isto vrijeme, objašnjava on.
Različite studije su dokazale povezanost rizika od razvoja određenih vrsta raka i konzumacije mesa. Posebno je problematično crveno i prerađeno meso, uključujući kobasice, šunku i salamu.
Međutim, 2019. godine na naslovnicama se pojavila publikacija tima znanstvenika iz takozvanog konzorcija NutriRECS, preporučujući odraslima da i dalje konzumiraju crveno i prerađeno meso kao i prije. Publikacija je izazvala kritike stručnjaka jer su, kako pišu i sami autori, preporuke zasnovane na izuzetno slabim dokazima.
Opasnost od roštiljanja
Druga meta-analiza iz 2021. također je došla do zaključka da česta konzumacija mesa znatno povećava rizik od raka dojke i debelog crijeva, na primjer. Druge kancerogene tvari također nastaju prilikom pečenja ili roštiljanja.
"Meso ima i vrijedne sastojke", kaže Willet. Pileće meso je manje štetno od crvenog mesa, a riba također može doprinijeti zdravoj prehrani. Najbolja stvar je, međutim, pretežno biljna prehrana", kaže on.
Orašasti plodovi, mahunarke i proizvodi od soje su dobri izvori proteina. Povrće je bogato vlaknima, što je važno za zdravlje crijeva.
"U industrijaliziranim zemljama ne postoji ni jedan razlog da se jede meso", kaže Smollich.
Nedavno objavljena studija Sveučilišta u Bonnu dolazi do zaključka da se potrošnja mesa samo u Europi mora smanjiti za najmanje 75 posto ako se žele postići klimatski ciljevi, piše Deutsche Welle.
Dakle, konzumacija mesa nije samo stvar apetita i jelovnika nego i odnosa prema vlastitom zdravlju, životinjama i prirodi u cjelini. Odluka je na nama.