StoryEditor
Kazalištescenska povijest

Fotografije koje govore više od milijuna virusa: iza 30 godina Marulićevih dana ostale su predstave, uloge, ljudi i događaji koji se pamte

25. listopada 2020. - 08:00
Početak 30. Marulićevih dana izgledao je potpuno novonormalno, Dino Pešut, Katja Grcić i Mateja Posedi primili su nagrade 'Marin Držić'  Jakov Prkić/Cropix

Trideset godina jednog festivala impozantna je godišnjica. Stoga su u HNK Split redateljica Nenni Delmestre i dramaturg Jasen Boko te intendant HNK Split Srećko Šestan priredili prezentaciju na kojoj su istaknute najvažnije točke manifestacije od njezinog početka do danas, uz video s fotografijama iz predstava, popisima nagrađenih, ali i novostima i izmjenama koje su uvođene kroz godine.

Ovaj podsjetnik u prvom redu je pokazao koliko je velikih imena i sjajnih predstava viđeno na Marulićevim danima, koje je utemeljio Rade Perković, i koliko je danas viđenih umjetnika upravo u Splitu osvojilo svoja prva priznanja.

Sve troje govornika čvrsto je vezano uz festival od samog njegovog početka: redateljica Nenni Delmestre je najnagrađivanija autorica na Marulićevim danima, a uz to je obnašala - kako koje godine - razne funkcije, od selektorice do članice žirija. Slično je i s Bokom, koji je festival uz to pratio i kao novinar, a sada je producent, dok je Srećko Šestan dolazio u Split bilo kao ravnatelj drugih teatara, bilo kao doministar kulture.

FOLKLOROM KONTRA ŠPANJOLE

- I ova nevolja će proći. Uostalom, festival je počeo u puno težim vremenima, u vrijeme rata, a tih godina bilo je mnogim ansamblima teško i doputovati do Splita. U krizno doba često je jaka potreba za umjetnošću. Prije stotinu godina, nakon Prvog svjetskog rata, u Splitu kojim je harala gripa španjola, glad i siromaštvo, Splićani osnivaju KUD "Jedinstvo", plešu i pjevaju, idu u kino - znalo se dogoditi i da netko umre za vrijeme izvedbe, ali priredbe su se i dalje održavale - kazao je Šestan.

image
Intendant HNK Split Srećko Šestan: I ova nevolja će proći. Festival je počeo u puno težim vremenima, u vrijeme rata, a tih godina bilo je mnogim ansamblima teško i doputovati do Splita
Paun Paunović/Cropix

Prisjetio se kako se prije tridesetak godina, uz Marulićeve dane, formirao i niz drugih, danas uglednih manifestacija, poput Festivala glumca ili Festivala malih scena.

Nenni Delmestre, prisjetila se nagrade na prvom festivalu, dobila ju je za režiju Begovićeva "Pustolova pred vratima".

- Nisam ni registrirala kada su pročitali moje ime. Nisam vjerovala, pa me netko iz tehnike gurnuo laktom u rebra i prišapnuo da moram izići na pozornicu. Poslije je uslijedilo mnogo drugih nagrada, ali ta je nosila sa sobom najviše neponovljivih emocija - prisjetila se redateljica.

Dodala je da su na festivalu sudjelovala najveća imena hrvatskog glumišta, a mladim redateljima bilo je ne samo prirodno, nego i čast asistirati starijima. U jednoj predstavi, koju je postavljala Ivica Boban, asistenti su bili ona, Krešimir Dolenčić i Ozren Prohić. Danas je takvo što teško zamisliti. Uz to, festival je promovirao mnoge suvremene pisce, njihovi tekstovi postavljali su se upravo zato da dođu na Marulićeve dane.

image
Nenni Delmestre
Matko Biljak

Nekadašnji tajnik HNK Split Jure Kuić prisjetio se posebno utemeljitelja festivala Rade Perkovića koji je vodio računa o svakoj sitnici, ali i okruglih stolova na kojima je znalo doći do žestokih polemika.

- Broj prijavljenih predstava za festival iz godine u godinu raste. Lani je izbornica Mira Muhoberac posjetila i teatre koji se nisu prijavili kako bi stekla širu sliku, i odgledala barem stotinu predstava nastalih na temelju hrvatskog dramskog teksta. Naravno, mnoge predstave su adaptacije ili djela autorskog teatra, ali tako ipak postaju dijelom hrvatskog dramskog pisma - kazao je Boko.

ŠTO JE GRAD BEZ TEATRA?

- Ove godine, nastavio je, žalosno je vidjeti 25 do trideset ljudi u gledalištu, koliko ih smijemo primiti. Mnogi gledatelji raspituju se za ulaznice, a ja svakoga dana strepim da se ne pokaže da je netko u ansamblu zaražen, što znači da izvedbu moramo odgoditi. Zbilja se nadam da će epidemija uskoro biti prošlost, ali da ljudi žele u teatar, neosporno je. To se događalo i nakon velikih kriza, ratova i stradanja, i u Londonu i u Sarajevu - ustvrdio je dramaturg, a Nenni Delmestre zaključila:

image
Hvaljeni 'Brat magarac' Renea Medvešeka 2002. godine nije mogao zaobići festival hrvatske drame
 
Matko Biljak

- Na prvoj predstavi koju smo igrali u Splitu nakon karantene, "Laponiji", jedna gledateljica mi je kazala da je došla zato što je građanka, a grad bez teatra nije grad. Uz to, sve drevne civilizacije imale su u teškim vremenima svojevrsne rituale, potrebu da uđu u fikciju, da otjeraju zle duhove. Za nas danas takav ritual može biti upravo kazališna predstava - zaključila je Nenni Delmestre.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 12:24