StoryEditor
KolumneDe Facto De Jure

Jurica Pavičić: Splitski je centar izgubio funkcije centra

Piše PSD.
26. kolovoza 2015. - 21:36
Već je notorna i općepoznata istina kako Split gubi bitku za svoj centar. Premda definiciju Splita kao „živućeg spomenka“ nalazimo u prvom pasusu svakog vodiča, u zaglavlju wikipedijskog članka o Splitu, kao i u UNESCO-ovim dokumentima zaštite, notorna je činjenica da Split sve manje odgovara tom idealiziranom opisu.

Pritom nije samo riječ o mjerljivoj činjenici da je splitski centar u deset godina izgubio trećinu stanovništva. Splitski je centar - što je mnogo gore - izgubio funkcije centra. Stanovnike su zamijenile modre pločice, a zavodljivi, hipsterski turistički uspjeh pretvorio je postolarske radnje, bravarije, knjižare, tekstilne ili tehničke trgovine u suvenirnice, antikvarnice, dojmljivo šminkerske (ali i skupe) zalogajnice, vinoteke, uljoteke i trgovine cijeđenih sokova.

Zimski grad duhova

S tim procesom - dakako - došla je i dvosezonalnost: ljeti grad puca od prenapregnuća, njegovu popularnost ne mogu podržati ni komunala, ni kanalizacija ni prometnice – dok se od studenoga do ožujka pretvori u grad duhova, mrtvu ljušturu koja izgleda kao sitno otočno mjesto u posezoni.

Taj proces nitko u Splitu nije ni planirao ni nadzirao: on se dogodio. I srećom da se dogodio, jer bismo i bez industrije i bez ultraša i hipstera doslovce bili grad gladi. Ali, taj proces iziskuje korekcije i kontrolu, a ne možemo se oteti dojmu da (kao i mnogo čemu drugom) splitske vlasti, uključujući Baldasarovu, proces ne kontroliraju, nego on - upravo suprotno - kontrolira njih.

Postoje mnogi alati kako turističku bujicu upraviti u korisno korito. A jedan od njih je i enormno gradsko vlasništvo, odnosno stotine stanova, dućana i tavana, najčešće u gradskom centru, u kojima je grad vlasnik i najmodavac.
Riječ je o ogromnom urbanom kapitalu kojim se dosad vladalo blago rečeno - stihijski.

Cijele su urbane legende prepričavane o tome kako ni jedan splitski gradonačelnik zapravo ne može dobiti cjelokupni popis gradskih nekretnina, te kako u Banovini postoje sive eminencije koje svoju moć duguju tome što kao prvosvećenici imaju uvid u taj gnostički spis zvan gradski prostori.

Svoje enormno vlasništvo u centru grad Split je dosad ponajčešće koristio tako što je prostore po majušnim najmovima davao političkim strankama, udrugama i kulturnim manifestacijama.

Politički ili kulturni entiteti koji su davno izgubili ikakvu relevantnost po nekim su pretpotopnim stečenim pravima sjedili u prvoklasnim kvadratima, a dobar dio tih prostora otključava se par puta mjesečno i - budimo pošteni - dodatno pridonosi umrtvljivanju centra.

A djeca? A pamet?

Što se moglo napraviti s tim prostornim kapitalom? Naseliti u te prostore familje s puno školske djece? Neke pametne, high-tech firme? Urede? Iznajmiti ih po komercijalnoj cijeni, pa od tih para kupovati školskoj djeci udžbenike? Sve od toga pomalo?

Odgovor na takva pitanja spada u ono što se zove strateško planiranje, a što očito u Splitu još nije na redu. Ipak, ovih dana grad se latio posla kojem je cilj makar usustaviti taj kaotični „status quo“. Latio se revizije ugovora za gradske prostore, što je dobro. Dobro je i to da će se prostori dodjeljivati otvorenim natječajem. I tu dobro otprilike staje, jer od te točke slijedi kaos.

Gradski natječaj koji istječe početkom idućeg tjedna otvoren je za preko 300 gradskih prostora od kojih približno pola (145) koriste udruge, a njih 12 političke stranke. Gradske vlasti odlučile su se za princip licitacije: ponuđači će nuditi najbolju cijenu najma, a onaj koji u ovom trenutku djeluje u gradskom prostoru imat će na koncu pravo koje nije pravo prvootkupa, nego (valjda se to tako zove?) prvonajma: dakle, ako pristane platiti cijenu koju je ponudio najbolji ponuđač, ostaje u prostoru.

Svjesni da bi se moglo dogoditi da unosnije djelatnosti istjeraju one uboge, autori ovakvog natječaja zamrznuli su postojeće stanje, pa za prostore stranaka mogu kandidirati samo stranke, kulture i slično.

Pri tom je kriterij jedino visina afita: nema evaluacije, nema analize koliko je neka udruga ili kulturni projekta aktivan, nema analize koliko se ekstenzivno prostor koristi i koliko je aktivnost koja iz njega „izvire“ javna dobrobit.

Rat za prostor

Nije mi do kraja jasna motivacija onog koji je smislio ovakav natječaj. Je li ideja bila samo to da se uvijek gladnom gradskom proračunu priskrbi koja kuna više? Ili da se iz prvoklasnih nekretnina istjeraju stranački moribundi koji se šepure centrom, a godinama životare na rubu političkog života ili čak izvan gradskog vijeća i parlamenta?

Možda je u zamisli Baldasarove ekipe i postojao neki žižak dobre namjere, ali rezultat bi lako mogao biti priličan fijasko.

Slobodno se može dogoditi da udruženje koje organizira neku pučku komercijalnu veselicu istjera ozbiljnu umjetničku ustanovu jer će moći ponuditi veći afit. Lako se može dogoditi da se u centar grada uvale NGO fantomi velikih inozemnih budžeta koji si mogu priuštiti veći najam, a prostor im treba samo zato da bi od nekamo mogli poslati mejl i faks.

Pri tom se kulturnjake i civilni sektor praktički tjera da se ponašaju kao pirane u bukaleti: da grizu jedni drugog i jedni drugima bezdušno licitiraju najam. Na koncu će - pak - troškove tog povećanog najma opet prebaciti gradu i državi kroz trošak svog djelovanja, a jedini sretni čovjek u toj priči biti će ministar Lalovac koji će naplatiti podebljani PDV.

Sve su to problemi ovog novog, Baldasarovog NGO-darviznizma. Ali, uz te probleme postoji još jedan koji ja vidim kao najveći. Ovakvim „apartmaniziranjem“ kulture i civilnog sektora gradske su vlasti izbile sebi iz ruku jedan od važnih alata za upravljanje opstankom centra grada.

Centar Splita danas je opasno torpediran upravo zato što se oni koji posjeduju nekretnine u njemu ponašaju samo logikom maksimiziranja novčanog profita. Kad su privatne osobe u pitanju, licemjerno im je to zamjerati, pogotovo u ova grdna vremena.

Ali, kad se gradska vlast ponaša isto, onda ona umjesto dijela rješenja postaje dio problema.

jurica pavičić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. rujan 2020 01:39