StoryEditor
ObalaRESNIK u problemu

Direktor zračne luke Split Lukša Novak: Otvoreni smo samo za izvanredne letove, pad prometa u prva tri mjeseca je 35 posto

Piše Jadranka Matić
14. travnja 2020. - 11:40
Ante Čizmić/Hanza media

Pandemija koronavirusa neizostavno je utjecala i na odvijanje zračnog prometa, što se opet odrazilo na rad zračnih luka, među ostalima i splitske, koja je zadnjih godina obarala rekorde u broju letova i putnika.

O aktualnom trenutku Zračne luke u Resniku razgovarali smo s direktorom Lukšom Novakom.

Restrikcija letova u Zračnoj luci Split počela je u ožujku, ima li uopće letova ovoga trenutka?

- Međunarodni letovi prekinuti su 18. ožujka. Tjedan dana kasnije 25. ožujka Croatia Airlines je, nakon donošenja odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, prekinula i domaće letove na liniji između Splita i Zagreba. Održavanje linija u uvjetima značajnih ograničenja kretanja putnika praktički nije bilo moguće. Trenutno jedina komercijalna linija u Hrvatskoj je linija Croatia Airlinesa između Zagreba i Frankfurta. Zračna luka Split otvorena je samo za izvanredne letove npr. kanadera, cargo letove, eventualna tehnička slijetanja, alternacija itd.

Europa je prizemljena

Ove godine je 29. ožujka okončano zimsko vrijeme letenja, a počelo ljetno, koje je do sada značilo neusporedivo više letova i veći broj putnika. Možete li procijeniti kada bi se situacija uopće mogla barem donekle normalizirati. Razgovara li se između europskih zračnih luka o procjenama ?

- Normalizacija u prvom redu ovisi o epidemiološkoj situaciji, učinkovitosti zdravstvenog sustava i brzini uspostave dugoročnije zaštite zdravlja ljudi. Trenutno, prema mojim saznanjima, nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti brzinu oporavka. Komercijalni civilni zračni promet će se ponovno obnavljati na isti način kako se i zaustavio. Sada u Europi praktički nema komercijalnih putničkih letova (promet na razini dva posto prije krize).

Postoje jedino letovi kojima se državljani vraćaju u svoje domovine (repatrijacijski letovi), a koje organiziraju vlade pojedinih država te smanjeni broj cargo letova. Tako je i Republika Hrvatska organizirala pojedine letove Croatia Airlinesa. Dakle, prvo je potrebno ostvariti uvjete za smanjenje ograničenja kretanja, zatim uspostaviti domaći promet unutar država, a nakon toga i između država, i to prvo među glavnim čvorištima, a tek nakon toga na regionalne zračne luke.

Pretpostavka je da će stanje, pritom mislim na prestanak ograničenja u drugim državama, a ne samo u Republici Hrvatskoj, biti takvo da je zračni promet uopće moguć. Izrađeni su razni scenariji na razini različitih organizacija npr. Eurocontrola, Europskog udruženja zračnih luka (ACI), zrakoplovnih udruženja i kompanija. I mi se pripremamo za različite scenarije. Međutim, svi scenariji imaju istu nepoznanicu: koronavirus, njegovu “ćudljivost” i razmjere štete koju će prouzročiti u našim životima, ekonomiji, pa i u zračnom prometu.

Nepoznanica je u našem slučaju, kao regionalnoj pretežito sezonalnoj zračnoj luci, na koje to putnike mi možemo računati. Za putovanje morate biti opušteni i bezbrižni. Morate imati slobodno vrijeme, nešto novca na računu i volju, a ne strah od putovanja.

Ljudi su na godišnjem

Kad počnu redovitiji letovi, hoće li Zračna luka, ako se pokaže potrebnim, stimulirati aviokompanije za letove u Split?

- Zračna luka će poduzeti sve mjere, koje su u njenoj moći, za uspostavu i održavanje zračnog prometa.

Budući da Zračna luka radi smanjenim kapacitetima, nameće se pitanje angažiranosti svih zaposlenika. Jesu li svi na poslu ili možda koriste godišnji odmor i hoće li se ova situacija odraziti na njihove plaće?

- Zračna luka Split trenutno, kao što je već navedeno, nema nikakvog prometa putnika pa samim time ni gotovo nikakvih prihoda. Trenutno je u zračnoj luci prisutan nužni minimum osoblja potreban sukladno zakonskim propisima. Većina zaposlenika koristi godišnje odmore. U određenim vremenskim razdobljima se djelatnici izmjenjuju. Smanjenje prometa i prihoda odrazit će se neminovno i na poslovanje, a samim time ovisno o dubini i trajanju krize, vjerojatno i na primanja zaposlenika. Ista će ovisiti o ekonomskim mjerama na razini države i rezultatima poslovanja.

Može li se već sada govoriti o tome koliko će po mjesecima (mislim na broj mjeseci ili kvartal, polugodište) smanjeni broj letova i putnika utjecati na rezultat poslovanja Zračne luke?

- Pad prometa u prva tri mjeseca je 35 posto. Sukladno tome bit će i rezultati poslovanja.

Hoće li aktualna situacija utjecati na planirane investicije Zračne luke, među ostalima i kupovinu zemljišta u Resniku od “Kaštelanskih staklenika u stečaju”?

- Zračna luka Split je sukladno prethodno usvojenim planovima, a prije početka epidemiološke krize, u drugom krugu elektroničke dražbe dostavila ponudu za kupovinu uz prethodno uplaćenu jamčevinu za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Ona je evidentirana i prihvaćena. Nakon nastale situacije zatraženo je mišljenje Trgovačkog suda o mogućnosti odgode plaćanja sukladno provedenom postupku. Budući da se radi o dugoročno značajnom strateškom ulaganju, u zemaljsku (Landside) i zračnu stranu (Airside) dijelom vezanom uz usklađenje sa sigurnosnim standardima, a cijeli proces je već u završnoj fazi, zasad nema razloga za promjenu u planovima. Odgoda plaćanja bi u svakom slučaju dobrodošla. Čekamo mišljenja radi daljnjih aktivnosti - kazao nam je Novak.

#SPLIT#RESNIK#LUKŠA NOVAK#KORONAVIRUS#ZRAČNA LUKA SPLIT

Izdvojeno

07. srpanj 2020 12:27