StoryEditor
SvijetGROBLJE VELIKIH SILA

Opet eskalira situacija u Afganistanu, talibani jači i od NATO-a

29. lipnja 2020. - 16:19
Talibani danas kontroliraju veći teritorij nego vlada u Kabulu  Noorullah Shirzada/AFP

Opet eskalira situacija u Afganistanu: u tjedan dana talibani su izveli više od 400 napada, ubivši skoro 300 afganistanskih vojnika. Mirovni pregovori između vlade u Kabulu i talibana time su dovedeni u slijepu ulicu.

Neki analitičari ocjenjuju da se radi u najgorem nasilju u Afganistanu u zadnjih 19 godina, otkad je SAD srušio talibanski režim. Drugi tvrde da je posrijedi tek tradicionalna talibanska "proljetna ofenziva", koja ove godine kasni zbog koronavirusa.
Vijest o toj ofenzivi talibana u utorak je iznio glasnogovornik vladina Vijeća za nacionalnu sigurnost Javid Faisal, potvrdivši da je u koordiniranim talibanskim napadima širom zemlje usmrćen čak 291 pripadnik snaga sigurnosti.

"Postupci talibana nisu u skladu s njihovom retorikom mira", rekao je pritom Faisal.

"Ovi napadi terorističkih skupina i talibana nanose veliku štetu mirovnom procesu", dodao je Sediq Sediqqi, glasnogovornik afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija.

Podsjetimo, u veljači ove godine predstavnici talibana i SAD-a potpisali su sporazum prema kojem bi se američke trupe uskoro trebale povući iz Afganistana. Iako je predsjednik SAD-a Donald Trump taj sporazum predstavljao kao svoj vanjskopolitički uspjeh i "završetak jednog od beskonačnih ratova", realnost je drukčija: mira u Afganistanu neće i ne može biti sve dok sporazum ne potpišu talibani i vlada u Kabulu. Dogovor talibana sa SAD-om trebao je samo utrti put mirovnim pregovorima između talibana i Kabula.

Razmjena zarobljenika

I doista, neko vrijeme je izgledalo da će taj sporazum iz veljače pozitivno utjecati na smirivanje stanja u Afganistanu. Kao ključni preduvjet za početak izravnih mirovnih pregovora između talibana i kabulske vlade nametnula se razmjena zarobljenika, i činilo se da su obje strane spremne za dogovor - Kabul je pristao osloboditi iz zatvora 5000 talibana, dok su se talibani obavezali pustiti na slobodu oko 1000 zatočenih pripadnika afganistanskih snaga.

Od kraja veljače do sredine ovog mjeseca sve je išlo po planu: Kabul je oslobodio 3000 talibana, a talibani su pustili više od 500 afganistanskih vojnika.

"Odlučili smo uskoro osloboditi i 2000 preostalih talibana. Uskoro ćemo objaviti kada će to biti", izjavio je 11. lipnja predsjednik Afganistana Ghani, predbacivši talibanima netransparentnost u vezi s brojem afganistanskih vojnika koje još drže zarobljene.

"Taj broj se neprestano mijenja. Moramo imati točne informacije o sudbini onih koji su u njihovim rukama i jamstvo da će svi do jednog biti pušteni na slobodu", istaknuo je tada Gani.

Istog dana glasnogovornik talibana Suhail Shahin pohvalio je vladu u Kabulu i na Twitteru napisao da je razmjena zarobljenika u ovoj fazi "pozitivna etapa" koja znači "veliki napredak" prema izravnim mirovnim pregovorima. Tu je talibansku izjavu, pak, istog dana pohvalio američki izaslanik za Afganistan Zalmay Khalilzad, koji je pozvao na nastavak razmjene i naglasio da mirovni pregovori "moraju početi odmah" nakon oslobađanja zarobljenika.

"Više no ikad prije blizu smo cilju, a to je organiziranje međuafganistanskih pregovora", ustvrdio je američki diplomat.
Sve se to zbivalo 11. lipnja. Prije samo dva tjedna. Tada se činilo da se "beskonačni rat" u Afganistanu napokon primiče kraju. A onda je uslijedila talibanska ofenziva, s više stotina ubijenih vladinih vojnika, i sve se vratilo na početak.

Talibani su srušeni s vlasti još 2001., ali zapravo nikad nisu potpuno poraženi. Štoviše, zadnjih godina povećavaju teritorij pod svojom kontrolom, pa danas kontroliraju veći teritorij nego vlada u Kabulu. Predsjednik Afganistana Ghani lani je objavio da je od 2014. u borbi s talibanima ubijeno najmanje 45 tisuća vladinih vojnika. Ginu i američki vojnici: lani ih je ubijeno dvadeset. Sve to usprkos faktu da od 2003. međunarodnim snagama u Afganistanu (među kojima i hrvatskim vojnicima) zapovijeda NATO.

Terenska je činjenica da najjača vojska svijeta već dva desetljeća ne može poraziti desetak tisuća gerilaca. Tko su uopće ti borci?

Djeca Brzezinskog

Talibanski pokret nastaje 1993. u južnoj afganistanskoj provinciji Kandaharu: čine ga suniti iz paštunskog naroda. Talibani su izvorno "studenti islama" (to znači riječ "talib"), indoktrinirani u radikalnim medresama Pakistana, koje financira Saudijska Arabija. Talibani su djeca mudžahedina. A mudžahedini su u velikoj mjeri djeca Amerike – ona ih je financirala i pomagala, kako bi se potkopao SSSR. Smatra se da je CIA kanalom preko Pakistana u Afganistan poslala 35.000 islamskih radikala iz 43 zemlje: vođa saudijskih dobrovoljaca zvao se Osama bin Laden i kasnije će, kao vođa Al-Qa'ide, postati američki neprijatelj "broj 1".

Kad su tadašnjeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Zbigniewa Brzezinskog novinari pariškog „Le Nouvel Observateura“ 1998. retrospektivno zapitali je li mu žao zbog ondašnje podrške SAD-a islamskom fundamentalizmu, Brzezinski je odvratio: "Što je važnije u povijesti? Talibani ili kolaps sovjetskog imperija? Neki pobunjeni muslimani ili oslobođenje centralneEurope i kraj Hladnog rata?"

Brzezinski je danas mrtav, pa ne vidi kako je SAD već 19 godina beznadno zaglavljen u Afganistanu, nemoćan da porazi te "neke pobunjene muslimane" koje je sâm i stvorio. Rušenje SSSR-a (raspao se nedugo po povlačenju iz Afganistana) je uspjelo, ali Amerika se sad sudara s čuvenom rečenicom koju je prvi izgovorio Aleksandar Makedonski u 4. stoljeću prije Krista: "U Afganistan je lako ući, ali je teško izaći."

Povijest veli da je upravo dugotrajni i snažni afganistanski otpor bio među glavnim silnicama koje su ubrzale raspad Aleksandrova imperija, zbog čega je i izrekao tu slavnu rečenicu. Pred tim afganistanskim otporom u 19. stoljeću kosti je polomila i tada prva imperijalistička sila – Velika Britanija. Sudbinu SSSR-a u 20. stoljeću već smo opisali. Je li sad na redu SAD?

Dva su glavna faktora zbog kojih neosvojivi Afganistan predstavlja noćnu moru za napadače: planinski teren i ratoborni domaćini. Kad je lani Trump zaprijetio da bi "mogao za tjedan dana dobiti rat i izbrisati Afganistan s lica zemlje", tadašnji glasnogovornik talibana Zebihullah Mudžahid odgovorio je s vidnim prezirom:

"San da se Afganistan može izbrisati odnio je u grob i Džingis-kan, kao i britanski i sovjetski lideri. Naprotiv, sva njihova carstva su izbrisana s lica zemlje..."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

22. rujan 2020 14:05