StoryEditor
Svijetljuti na vladu

Nakon kataklizmičke eksplozije gnjevni prosvjednici uzimaju pravdu u svoje ruke: ‘Na vješala s njima‘. Libanonska policija rastjerivala ih suzavcem

Piše Karla Juničić/Jutarnji list
7. kolovoza 2020. - 11:05
AFP

Libanonske snage sigurnost ispalile su suzavac na prosvjednike u Bejrutu, nakon što se masa okupila u četvrtak navečer kako bi iskazala svoj bijes zbog reakcije rukovodstva zemlje nakon masovne eksplozije koja je uništila velik dio grada. 

Državni mediji izvijestili su kasno u četvrtak da su se sigurnosne snage suočile sa stotinama protuvladinih prosvjednika u središnjem Bejrutu, a neki od njih su ranjeni. Nacionalna novinska agencija NNA izvijestila je da su se prosvjednici okupili u blizini parlamenta gdje su zapalili manju vatru i bacali kamenje po sigurnosnim snagama. 

Aktivisti su pozvali na veće protuvladine prosvjede u subotu koji bi se trebali održati pod sloganom "na vješala s njima", prenosi Jutarnji list.

Šok nakon eksplozije prerastao je u gnjev Libanonaca nakon što je gotovo 150 ljudi umrlo, a više od 5000 je ozlijeđeno od posljedica amonijevog nitrata koji se u luci čuvao šest godina. 

Libanonska veleposlanica u Jordanu Tracy Chamoun podnijela je ostavku u četvrtak u znak ''prosvjeda protiv državne nepažnje, krađe i laganja''. Chamoun ,koja je svoju poziciju dobila uz odobrenje predsjednika Michela Aouna je u televizijskoj izjavi koja je emitirana na libanonskoj televiziji MTV rekla da ''ne može više tolerirati'' nesposobnost vlade. 

Njena ostavka je ujedno druga ostavka jednog dužnosnika nakon eksplozije. Zastupnik Marwan Hamadeh podnio je ostavku u srijedu. 

Kao što se očekivalo, eksplozija je dovela i do porasta slučajeva zaraze koronavirusom. Libanon je u četvrtak zabilježio 255 slučajeva koronavirusa, što je najveći jednodnevni porast, a bolnice su sada preplavljene novim ranjenim pacijentima.

Broj poginulih u katastrofi je u četvrtak navečer porastao sa 137 na 149, priopćilo je ministarstvo zdravstva, a očekuje se da će taj broj rasti jer su brojni ljudi i dalje nestali, a spasioci pretražuju i kopaju po ruševinama. 

Aoun i premijer Hassan Diab obećali su da će odgovorne za katastrofu staviti iza rešetaka. Vojni tužitelji javili su da su priveli 16 lučkih djelatnika. Mnogi se pitaju kako je teretni brod pod zastavom Moldavije, MV Rhosus, uopće završio u luci. 

Brod je rutu započeo u Batumiju u Gruziju i trebao je doći do Beira u Mozambiku. Nosio je 2,750 tona amonijevog nitrata koji se obično nalazi u obliku malih peleta koji se široko koriste kao poljoprivredno gorivo, ali se također može pomiješati s loživim uljem kako bi se izradio eksploziv u rudarskoj i građevinskog industriji. 

Zbog tehničkih problema tijekom plovidbe Sredozemljem, Rhosus je moramo pristati u bejrutskoj luci prema izvješću libanonskih odvjetnika iz 2015. koji su predstavljali pomorce. 

Rhosus su pregledali lučki dužnosnici i ''zabranili mu plovidbu'' zbog nesigurnosti. Većina posade bila je vraćena u domovinu osim ruskog kapetana Borisa Prokoševa i još tri osobe, navodno ukrajinskih pomoraca. 

Prokošev je u četvrtak agenciji Reuters rekao da je Rhosus imao kvar, ali je bio u mogućnosti ploviti. Njegov vlasnik ga je poslao u Bejrut kako bi preuzeo dodatni teret i tešku opremu. Ali posada nije mogla iskrcati sigurno svoju opremu. Budući da vlasnik broda nije platio lučku pristojbu libanonske vlasti su zaplijenile teret i nisu dopustile brodu da otplovi iz luke. Ubrzo nakon toga Rhosus je napustio njegov vlasnik, a posada je ostala sama. Ponestalo im je hrane i zaliha, a slali su prijavu sucu za hitne slučajeve u Bejrutu da im se odobri povratak kući naglašavajući opasnost opasnog tereta na brodu. 

Sudac je na kraju pristao dopustiti posadi da se iskrca i 2014. godine lučke su vlasti prebacile amonijev nitrat u "Skladište 12", pored silosa za žito. Odvjetnici su rekli da teret čeka na licitaciju i / ili pravilno odlaganje.

Prokošev je izjavio da je teret bio visoko eksplozivan jer je amonijev nitrat bio u vrlo visokoj koncentraciji i zato se zadržavao na bordu dok su pomorci bili tamo. 

- Osjećam žalost ljudi (ubijenih ili ozlijeđenih od eksplozije).  Ali lokalne vlasti, Libanonci, trebaju biti kažnjeni. Oni se uopće nisu brinuli za teret – izjavio je, prenosi Jutarnji list.

Glavni direktor luke Hassan Koraytem (koji se navodi među pritvorenima) i glavni direktor libanonske carine Badri Daher izjavili su u srijedu da su oni i drugi dužnosnici opetovano upozoravali pravosuđe na opasnost koju predstavlja skladišteni amonijev nitrat i potrebu da ga ukloni.

Iz dokumenata se može vidjeti da su carinski službenici slali pisma sucu za hitne slučajeve u Bejrutu tražeći upute kako da prodaju ili odstrane teret najmanje šest puta od 2014. do 2017. godine.

Koraytem je rekao lokalnom kanalu OTV da je Državna sigurnost također poslala pisma upozorenja.

Ministar javnih radova Michel Najjar, koji je na dužnost stupio početkom ove godine, rekao je za Al Jazeeru da je za prisutnost amonijevog nitrata saznao tek krajem srpnja i da je o tome razgovarao s Koraytemom u ponedjeljak. Čini se da je požar aktivirao detonaciju amonijevog nitrata sljedeći dan.

Predsjednik Aoun rekao je da je neuspjeh u rješavanju tereta Rhosusa "neprihvatljiv" i obećao da će odgovorni biti ''kažnjeni najstrožom kaznom".

Ali, građani se pribojavaju da istraživanje nesreće neće proći nepristrano. 

Vladajuća klasa u zemlji dugo je optuživana za nesposobnost i korupciju, a prosvjednici su i prošle godine u listopadu na ulicama zahtijevali sistemske promjene. Nakon toga, ovu državu je uhvatila najgora ekonomska kriza od građanskog rata koji je trajao od 1975 do 1990. godine. 

Tijekom posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u četvrtak mase su pozvale na revoluciju i pad vlade. Macron je obećao da francuska pomoć ''neće ići u korumpirane ruke''. Ali također je izjavio da zemlja mora provesti hitne reforme kako ne bi ''nastavila tonuti''. 

- Razgovarat ću sa svim političkim snagama da ih zamolim za novi pakt. Danas sam ovdje kako bih im predložio novi politički pakt - rekao je.

Međunarodni monetarni fond, od kojeg Libanon traži više od 20 milijardi dolara vanjskog financiranja i sada se suočava s milijardama više troškova nakon katastrofe, pozvao je zemlju da napravi ''program za okretanje gospodarstva''. 

Pozitivni tračak nade odjeknuo je u humanitarnim naporima i solidarnosti stanovnika. Eksplozija 2,759 tona amonijev nitrata u skladištu dovela je do velike materijalne štete koju stanovnici i volonteri i danas čiste s ulica. Vlasnici tvrtki nude besplatne popravke vrata, zamjenu oštećenih prozora ili bojanje zidova. Husam Abu Nasr, 30-godišnji volonter, rekao je: "Nemamo državu da poduzme ove korake, pa smo stvari uzeli u svoje ruke."

Broj mrtvih uslijed eksplozije u Bejrutu narastao na 154


Broj poginulih u eksploziji u bejrutskoj luci popeo se u petak na 154, javlja državna agencija NNA pozivajući se na libanonskog ministra zdravstva.

Prema riječima ministra Hamada Hasana, svaka peta osoba među 5000 ozlijeđenih morala je biti hospitalizirana, a 120 ljudi je u kritičnom stanju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na prikupljanje 15 milijuna dolara kako bi se pokrili medicinski troškovi Libanona nakon razorne eksplozije u Bejrutu i usred teške ekonomske krize te zdravstvene krize koju je izazvala pandemija novog koronavirusa.

U eksploziji u Bejrutu uništeno je, između ostalog, i 17 kontejnera sa medicinskom opremom WHO-a, uključujući i zaštitnu opremu.

Pet bejrutskih bolnica na području pogođenom eksplozijom djelomično funkcioniraju ili uopće ne funkcioniraju, a prema preliminarnim izvješćima uništen je i znatan broj ambulanti za primarnu zaštitu.

WHO navodi da se zbog oštećenja bolnica sveukupni broj bolničkih kreveta u Bejrutu smanjio za 500.

Bez domova je ostalo do 300.000 ljudi, među kojima je do 100.000 djece, i njima hitno treba smještaj i hrana. WHO je zabrinut da bi ta situacija mogla pridonjeti bržem širenju covida-19. (HINA)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. rujan 2020 12:41