StoryEditor
Svijetšto možemo očekivati

Iskustva ‘novih‘ članica eurozone: nakon uvođenja nove valute dolazi do rasta cijena, ali plaće rastu još i više

Piše PSD
15. rujna 2021. - 12:59

Hrvatska bi mogla ostvariti zacrtani cilj i 1. siječnja 2023. godine napustiti kunu te uvesti euro kao službeno i jedino sredstvo plaćanja, javlja tportal.

Planove bi mogao pomrsiti najavljeni referendum o uvođenju eura, za koji će potpise sredinom listopada skupljati Hrvatski suverenisti, a do njegova raspisivanja moglo bi doći iz straha da će nakon uvođenja eura sve poskupjeti.

Još je nejasno može li se novim referendumom opozvati odluka koja je zapravo donesena odlukom o referendumu o pristupanju Hrvatske EU. Mišljenje javnosti podijeljeno je i po ovom pitanju. Protivnici su zasad okupljeni u inicijativi suverenista nazvanoj 'Zaštitimo hrvatsku kunu'.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je vrlo jasno sumirao prednosti uvođenja eura - nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, kamatne stope će pasti, potaknut će se strana ulaganja, otvorit će se veće mogućnosti na tržištima kapitala, a sve će to dovesti do rasta kreditnog rejtinga. U takvom će se ubrzanom gospodarstvu otvarati će se nova i kvalitetnija radna mjesta, a naravno, rast će i plaće.

image
Karl-josef Hildenbrand/AFP

No uvođenje eura znači i da će Hrvatska narodna banka ostati bez ikakvih bitnih alata za provođenje samostalne monetarne politike. Najveće hrvatske banke doći će pod izravni nadzor iz Frankfurta, u kojem je sjedište Europske središnje banke.

Protivnici nove valute tvrde da će nakon uvođenja eura standard građana pasti zbog poskupljenja, o kojima se izjasnio i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Iskustva 'novih' članica Europske unije koje su uvodile euro pokazuju da su cijene rasle, ali je i više od njih rasla percepcija poskupljenja. Drugim riječima, građani su bili uvjereni da su cijene proizvoda i usluga znatno skuplje nego što su doista porasle, prenosi tportal.

U 'novim' članicama EU-a koje se mogu usporediti s Hrvatskom od uvođenja eura zabilježen je i značajan rast plaće, ali to se ne može u potpunosti pripisati uvođenju eura, već iseljavanju mladih radno sposobnih ljudi i nedostatku radnika u matičnim zemljama te nizu drugih faktora.

Inflacija u 'novim' članicama

Slovenija je uvela euro 1. siječnja 2007. godine, a tijekom iduće dvije godine bilježila je inflaciju višu od pet posto. Pritom je osjećaj građana da su cijene porasle iznosio je visokih 80 posto. No ubrzo, od 2010. nadalje, inflacija je počela padati i to na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vrijeme prije uvođenja eura. Ako se pogleda šira slika, od uvođenja eura prije 15 godina do danas cijene su porasle oko 26 posto, dok su plaće narasle za čak 48 posto.

Slovačka je eurozoni pristupila 2009. godine. Od uvođenja eura cijene su narasle 20 posto, a plaće 54 posto, što je i više nego dovoljno da se prebrodi rast cijena.

Estonija je uvela euro 2011. godine uz nepromijenjenu stopu inflacije iz prijašnjih godina (oko pet posto), no zato ju je osjećalo oko 80 posto stanovništva, sve do 2011. godine, kada je pala i percepcija i stopa inflacije. Sveukupno, od 2011. cijene su porasle 25 posto, a plaće 74 posto, najviše u društvu 'novih' zemalja koje su uvele zajedničku valutu.

Letonija koristi euro od 2014., a u njoj, za razliku od nekih drugih zemalja, ni u početku nije bilo većih iznenađenja po pitanju inflacije ili njene percepcije. Cijene su u posljednjih pet godina porasle za deset, a plaće za 67 posto.

Euro je zadnja uvela Litva, 2015. godine, i od tada do danas bruto plaće u toj državi porasle su za 59 posto, a cijene za 10 posto. Percepcija inflacije poslije uvođenja eura strmoglavila se sa 60 posto na nulu, da bi u posljednjim godinama ponovno počela rasti, a i stopa inflacije kontinuirano raste.

item - id = 1127465
related id = 0 -> 1137115
related id = 1 -> 1137108
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. listopad 2021 16:51