Jučer je u navodnom napadu dronom u zračnoj bazi kod Minska ozbiljno oštećen ruski špijunsko-nadzorni zrakoplov A-50, pandan NATO-ovim Avaxima. Zaslugu za akciju na aplikaciji Telegram ubrzo su preuzeli pripadnici oporbe režimu Aleksandra Lukašenka iz poljskog egzila, poručujući da su cijelu operaciju, od režije do izvedbe, samostalno izvele bjeloruske partizanske skupine.
"Kao rezultat dvaju eksplozija prednji i središnji dijelovi zrakoplova su oštećeni, jednako kao i avionika i radarska antena”, izvijestio je bjeloruski oporbeni Telegram kanal BYPOL. Šteta je, po njima, vrlo ozbiljna i avion sigurno neće nikamo letjeti.
Napad se, objavili su, dogodio istodobno dok su strojevi za čišćenje snijega radili u blizini letjelice.
„Vjerojatno, kao i više puta dosad, netko opet nije poštovao mjere zaštite od požara i pušio je u blizini aviona. Bjeloruski partizani dosljedni su u protjerivanju nacista sa svoje zemlje” – cinično su priopćili predstavnici bjeloruske oporbe. Čelnik njihove udruge ByPol Aleksandar Azarov kazao je da se operacija pripremala nekoliko mjeseci, te da se nada da Lukašenko napad neće zloupotrijebiti kao izgovor za još dublje uvlačenje Bjelorusa u ukrajinski rat.
Proruski Telegram kanal WarGonzo potvrdio je eksploziju u blizini Minska, te također sugerirao da je najvjerojatnije riječ o napadima bespilotnim letjelicama na vojnu infrastrukturu, kakvi su već izvođeni na vojne baze u Saratovu.
Što god da je prouzročilo ozbiljno oštećenje ili uništenje ove ruske letjelice, riječ je ozbiljnom udarcu za Moskvu i cilj je više nego pomno odabran, piše ugledni vojni portal The WarZone. Zrakoplovi A-50 su vrlo rijetki i jedna su od glavnih prednosti Rusije u odnosu na Ukrajinu u dosadašnjem zračnom ratu. A-50 omogućava opće zračno nadgledanje širokog područja te raspolaže sposobnostima zapovijedanja i zračne kontrole.
Što je najvažnije, avion A-50 omogućava kritičan radarski nadzor i ‘pogled prema dolje‘ tijekom svih ruskih zračnih operacija. Kao takvi, ne samo da mogu generirati ‘sliku iz zraka‘ duboko iznad ukrajinskog teritorija, već to uključuje i otkrivanje niskoletećih zrakoplova i drugih letjelica koje zemaljski radari ne mogu registrirati. A zadnja funkcija je trenutačno primarni operativni režim za ukrajinske zrakoplove u blizini ruskog ‘prekrivanja‘ složenih protuzračnih sposobnosti koje se protežu duboko u teritorij pod kontrolom Ukrajine.
Potencijal ruskih zrakoplova A-50 za ‘gledanje prema dolje‘ mogao bi postati još važnijim nego što već jest, posebno u obrambenim primjenama. Ako Ukrajina stekne veće oružane sposobnosti za neposredan udar u obliku krstarećih projektila i bespilotnih letjelica dugog dometa, ruski ‘pogled iz zraka‘ postat će još odsudniji.
U ruskoj uporabi je vrlo ograničen broj zrakoplova A-50. Smatra se da ih je najviše 10 trenutno operativno, a neki zapadni vojni izvori drže da je njihov pravi broj, sposobnih za letenje, još i znatno manji. Osim u funkciji podrške ruskom ratu u Ukrajini, zadnjih su godina prilično masovno korišteni i u Siriji.
Ruska armija već dugo planira zamjenu prilično zastarjelog A-50 novijim modelom radarske letjelice, tipom A-100, no program je već nekoliko puta odgađan i sad je vjerojatno posve neprovediv zbog učinka sankcija. Time je čak i izbacivanje samo jednog aviona A-50 iz upotrebe, pa i na ograničeno vremensko razdoblje, postao prilično značajan gubitak za rusko zrakoplovstvo.
Ako se to još doista dogodilo djelovanjem bjeloruskih partizanskih skupina, to unosi dodatni moment u razvoj Putinova rata i otvara novu kriznu zonu, u srcu Lukašenkove diktature. Bjeloruski despot dopustio je Rusiji lani pokretanje invazije na Ukrajinu sa svog državnog teritorija. Također je dopustio i da se ruske zračne operacije nastave s teritorija Bjelorusije, uključujući napade zaštitnim projektilima, protuzračne operacije i letove promatračkih zrakoplova. Istodobno je više puta izjavio i da Bjelorusija neće slati svoje trupe u Ukrajinu, osim ako ona sama ne bude napadnuta. Nejasno je može li se udar na ruski špijunski zrakoplov na bjeloruskom tlu smatrati takvim činom, ili ne.
Napadu dronom na ruski A-50 itekako je moguće pripisati i autorstvo ukrajinskih operativaca za djelovanje u neprijateljskoj pozadini. Ne bi bilo prvi put od veljače 2022. da su subverzivno djelovali duboko iza ruskih linija. S obzirom na to da bi Ukrajina uskoro mogla dobiti nove dugometne sposobnosti za snažne udare, rusko bi zrakoplovstvo moglo biti izloženo puno većem riziku na terenu u cijeloj regiji.
Još je veća prijetnja po Kremlj imati tajne oporbene skupine koje djeluju u neposrednoj blizini rusko-bjeloruskih vojnih baza.