StoryEditor
SvijetTRUMP JE PROTESTANT

Biden je tek drugi predsjednik katolik u povijesti Bijele kuće. Jako se ponosi svojom vjerom, kaže da mu je ona pomogla da prebrodi brojne tragedije

25. siječnja 2021. - 23:05
Prisega i ruka na BiblijiAndrew Harnik/AFP

Joe Biden je tek drugi katolik u Bijeloj kući u čitavoj njezinoj povijesti.

Premda je onaj prvi – John Fitzgerald Kennedy – prilično tragično okončao svoj burni mandat, Biden se jako ponosi i svojom rimokatoličkom vjerom i svojim irskim porijeklom.

Godinama ga se, svake nedjelje, moglo redovito zateći na jutarnjim misama u maloj crkvi sv. Josipa u rodnom mu Wilmingtonu, a vjera mu je, po vlastitom priznanju, jako pomogla prevladati i višestruke obiteljske tragedije: najprije pogibiju mlade supruge i jednogodišnje kćeri u automobilskoj nesreći, a potom i smrt starijega sina Beaua Bidena koji je prije šest godina preminuo od tumora na mozgu.

Usprkos Bidenovom neprijepornom katoličanstvu, mnogi hrvatski rimokatolici politički puno više preferiraju njegova izbornoga suparnika, protestanta Donalda Trumpa. Iako nominalno pripadaju vatikanskoj crkvi, takvi katolici s Trumpom zapravo dijele skrivena protestantska nagnuća: jednako kao što on i protestantski pastori ne priznaju Papu, autoritet Svetog Oca ne priznaju ni mnogi pripadnici hrvatskoga klera, pogotovo otkako je čelni čovjek Crkve postao Argentinac Jorge Mario Bergoglio.

Vjeroispovijest američkih predsjednika povijesno je bila dosta vrludava, a niti danas nije rijetkost da neki političar ili bivši predsjednik u životu promijeni duhovna uvjerenja ili pripadnost određenoj crkvi. O religijskome izjašnjavanju u američkoj visokoj politici jako ovisi politički rejting, biračke simpatije i, naposljetku, izborni rezultat.

Predsjednički proglasi, od najranijih dana, često su bili opterećeni naglašeno vjerskim, pa i izričito kršćanskim jezikom, te se nijedan od američkih predsjednika nikad iz pragmatičnih razloga nije deklarirao kao ateist, makar je takvih kroz povijest sigurno bilo. Povjesničari su uvjereni kako su (samozatajni) ateisti bili neki od najznačajnijih stanara Bijele kuće: Abraham Lincoln, Thomas Jefferson i William Howard Taft. Za utjehu ateistima, za kormilom SAD-a nikad nije bilo ni predsjednika nominalnih adventista, luterana, pravoslavnih, pentekostalaca ili mormona (vjernika Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana). Razlog je više nego prozaičan: ne dominiraju u tamošnjemu biračkome tijelu.

Gotovo svi američki predsjednici mogu se okarakterizirati kao kršćani, barem tradicijski, premda mnogi nisu bili povezani s određenom vjerskom institucijom. Samo jedan od njih, James K. Polk (1845–1849), nije bio kršten, ali je ipak kristijaniziran na samrtnoj postelji. U Bijeloj su kući po logici stvari dominirali protestanti, a najzastupljeniji među njihovim raznim učenjima bili su episkopalci i prezbiterijanci.

U davnoj američkoj povijesti prevladavali su tzv. deisti, kojima su pripadali tzv. Oci utemeljitelji (Founding Fathers). Deizam je bio religijska filozofija koja je u kolonijalno doba tolerancijom pokušavala natkriliti sve religiozne podjele. Propovijedali su vjerovanje da Bog postoji, ali da nakon stvaranja svijeta više uopće ne utječe na povijest i događaje. Zagovarali su svojevrsno pomirenje između vjere i znanosti, kojoj su pripisivali zadaću da racionalno i empirijski objasni sve što je u prirodi utemeljio Bog.

Dva američka predsjednika bili su kvekeri (Herbert Hoover i Richard Nixon). Zanimljivo je da se kvekeri protive vojnom djelovanju i svakoj vrsti zakletve, ali je dvojac ipak prisegnuo na inauguracijama, a Nixon se nije baš libio ni rata. Ronald Reagan bio je prezbiterijanac, premda mu je otac bio katolik. Još uvijek čili 97-godišnjak Jimmy Carter je, baš kao i Bill Clinton, baptist koji je svojedobno istupio iz svoje crkvene konvencije. George W. Bush je pod utjecajem žene nakon vjenčanja postao metodist, premda mu je otac episkopalac, a Barack Obama je, baš kao i Donald Trump, nespecificirani protestant: njih dvojica ne pripadaju nijednoj određenoj protestantskoj crkvi.

Trump je, umjesto nekoj crkvenoj instituciji, radije odabrao pripadati plavokosoj propovjednici Pauli White, televizijskoj učiteljici evanđelja koju je nazvao svojim "privatnim pastorom". Ona je izgovorila zazivnu molitvu i na Trumpovoj predsjedničkoj inauguraciji 2017. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. veljača 2021 18:24