Da se u Srbiji održi referendum o ulasku zemlje u Europsku uniju, većina građana bi glasala "protiv". Prema anketi Istraživačkog centra Demostat, članstvu Srbije u EU usprotivilo bi se 51 posto građana, dok bi ih samo trećina (34%) glasala za ulazak u EU.
Daljnjih 11 posto anketiranih reklo je da ne bi izašli na referendum, dok je četiri posto građana bilo neodlučno.
Od stranih političara među građanima Srbije uvjerljivo je najpopularniji predsjednik Rusije Vladimir Putin (40%), za kojim slijedi kineski predsjednik Xi Jinping (12%).
Prvi EU političar, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, našao se tek na trećem mjestu s 11 posto glasova, dok su njemački kancelar Olaf Scholz, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i talijanski premijer Mario Draghi dobili ispod pet posto glasova.
Na pitanje o ratu u Ukrajini, gotovo dvije trećine anketiranih najvećeg krivca vide u NATO-u, dok ih oko 10 posto okrivljuje Rusiju.
- Stavovi su dijametralno suprotni stajalištima u većini europskih zemalja - rekao je glavni Demostatov istraživač Srećko Mihailović prilikom ovotjednog predstavljanja rezultata istraživanja, koje je provedeno na uzorku od 1200 ispitanika.
Scholzov doprinos
Osim što objašnjavaju laviranje srpske politike između Moskve i Bruxellesa (Srbija je u UN-u osudila rusku agresiju na Ukrajinu, ali nije usvojila EU sankcije protiv Rusije), rezultati ankete moguće odražavaju i tajming njezina provođenja.
Naime, istraživanje je provedeno u razdoblju od 13. do 22. lipnja, neposredno nakon što je Srbiju posjetio njemački kancelar Scholz, koji je u Beogradu izjavio da "nema ulaska Srbije u EU bez priznanja Kosova".
Svak tko iole poznaje prilike u Srbiji može zaključiti da takva izjava s visoke europske adrese u praksi zapravo otežava položaj eurofila u Srbiji, odnosno hrani euroskepticizam u toj zemlji. Jer u javnom diskursu Srbije Kosovo je još uvijek "južna pokrajina", a ne nezavisna država.
Stoga ovakvo direktno povezivanje ulaska zemlje u EU i priznavanja Kosova za posljedicu ima to da će svaki političar koji pozitivno govori o EU biti smatran "nacionalnim veleizdajnikom".
Možda je njemački kancelar htio građanima Srbije uputiti toplu proeuropsku poruku, ali ovakav izbor riječi očito je polučio suprotne efekte. Neki drže da je to i bio Scholzov cilj, jer je Europska unija umorna od balkanskih problema i najradije se ne bi ni širila na Balkan.