Prema informacijama koje donosi crnogorska "Pobjeda", međunarodne organizacije koje se bave nadzorom kršenja sankcija vrlo intenzivno upozoravaju tamošnju vladu da roba iz Rusije ne ide samo preko albanske luke Drač, nego se i preko crnogorskog teritorija transportira u Srbiju. Zato je u posljednje vrijeme u fokusu luka Bar, jer se vlada Dritana Abazovića obvezala poštovati sankcije EU-a i partnera prema Rusiji, pa bi se tako mogla naći pod žestokim udarom kritika.
Ključni razlog dodatnih pregleda je nalog iz vrha Uprave prihoda i carina, nakon što su međunarodni partneri žestoko upozorili vladu Dritana Abazovića da Crna Gora, puštanjem tranzita roba iz Rusije za Srbiju, krši sankcije koje je, pridržavajući se politike EU-a, sama uvela 8. travnja ove godine.
U ekskluzivnom tekstu koji donosi "Pobjeda" objavljeno je da su punih trinaest mjeseci goleme količine ruskog umjetnog gnojiva, oko 8000 kamiona, išle iz Albanije preko Crne Gore za Srbiju. Na carinskim deklaracijama u početku je jasno bila upisana zemlja podrijetla – Ruska Federacija. "Pobjeda" posjeduje i dokaze deklaracije na kojima je upisana zemlja podrijetla.
Kada je Crna Gora, odlukom Vlade, početkom travnja uvela sankcije Ruskoj Federaciji, tranzit umjetnoga gnojiva nastavljen je preko graničnih prijelaza Božaj i Dobrakovo i dalje prema Srbiji. Izvori "Pobjede" tvrde da je od uvođenja crnogorskih sankcija čak 4000 kamiona prošlo kroz Crnu Goru.
Iz brodova u luci Drač rusko gnojivo se prekrcavalo u kamione napunjene jumbo vrećama u kojima stane više stotina kilograma, a na kojima nije bilo oznake o zemlji podrijetla robe i sirovinskom sastavu. Da bi se skrio trag o pravom porijeklu robe, formalni posrednik u prodaji bila je jedna kompanija iz Albanije, dok je kao kupac ostala trvtka iz Srbije.
Prema pisanju podgoričke "Pobjede", međunarodne organizacije koje se bave nadzorom kršenja sankcija vrlo intenzivno upozoravaju da roba iz Rusije ne ide samo preko luke Drač za Srbiju, već je u posljednje vrijeme fokus istrage usmjeren na luku u Baru.
Inače, već dulji niz godina Srbija nabavlja više od 70 posto umjetnoga gnojiva iz uvoza, što je od vitalnog značenja za konkurentnost njezine poljoprivrede, pa je praktički postala ovisna o gnojivu iz Rusije.