StoryEditorOCM
Politikaproblem i barbir

Burna rasprava kod usvajanja SDP-ovih lista. Zbog Puljka nastala drama: ‘Previše mjesta za malu stranku...‘; Imamo imena

Piše Marina Karlović-Sabolić
25. ožujka 2024. - 21:47

Glavni odbor SDP-a uz niz protivljenja ljudi s terena usvojio je izborne liste. Ranko Ostojić predvodit će najjaču oporbenu stranku u X.izbornoj jedinici u južnom dijelu Dalmacije. Iza njega je mjesto za kandidata ili kandidatkinju stranke Centar Ivice Puljka, potom dolazi gradonačelnica Supetra Ivana Marković te gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Nakon njih slijedi kandidat Centra, pa Katarina Gugić. Nakon nje još jedno je mjesto rezervirano za Centar. Na listi su još Joško Markić, Nika Silić Maroević, Gordana Muhtić, Centar Matko Burić, Rafaela Matić te Anita Bonačić Obradović.

Na sjeveru Dalmacije prva na listi je Sabina Glasovac, iza nje je Tonči Restović, potom Irena Dragić, nakon koje je mjesto za kandidata ili kandidatkinju Centra. Potom idu Branko Grčić, Nataša Delonga Poparić, Danijel Radeta, Ružica Jakšić, Karlo Klarin, Ivana Vučenović, Ivana Perišin, te po jedno mjesto za Centar i HSS, iza kojih je Petar Vrvilo.

Usvajanje liste pratila je burna rasprava u kojoj se niz govornika prilično otvoreno protivio koaliciju s Centrom Ivice Puljka, argumentirajući da, prema njihovom mišljenju, SDP daje previše mjesta maloj stranci. Prigovora je bilo i na informacije da bi Damir Barbir, koji je isključen iz SDP-a, trebao biti na listi za Sabor u kvoti Centra.

Gradonačelnik Trogira Ante Bilić jasno je poručio da neće podržati liste zbog koalicije sa Centrom i slučaja Barbir.

Na istom je tragu bio i predsjednik splitskog SDP-a, koji je upozorio stranačke kolege da su "izgubili obraz", izrazivši pritom nadu da zbog toga neće izgubiti vlast.

- Oni koji sada najviše plješću nakon izbora će najviše napadati Peđu. Ovakve liste nisu samo njegova odgovornost, nego i Predsjedništva SDP-a, uz časne iznimke - kazao je Matijević.

image

Davor Matijević izrazio je nezadovoljstvo

Nikola Vilić/Cropix

Rezervu je izrazio i Krstičević.

Neslužbene informacije govore da se zagovornici pakta s Puljkom uglavnom nisu upuštali u polemike, nego su liste kakve je predložio Peđa Grbin nakon dvosatne rasprave usvojene.

- Kada mi je predsjednik stranke predložio da ne budem na listi 2007. ja sam smatrao da ne trebam biti. Ni on ni ja nismo govorili o tome. Razgovore s bilo kojim kolegama neću prenositi. Bilo je još nekih koji su smatrali da ne trebaju, ne mogu, ne žele… Kao i u svakom izbornom ciklusu tako i sada ima ljudi koji smatraju da ne mogu biti istovremeno i gradonačelnici i zastupnici - ustvrdio je Grbin.

Nakon 2000. Hrvatska, poručio je predsjednik SDP-a, ponovno ima izbore za demokraciju.

- Imamo još tri tjedna kampanje i tu ćemo se sučeliti idejama, ljudima na koje u SDP-u možemo biti itekako ponosno. A sučelit ćemo se i istinom jer kad govoriš kako i koliko netko krade, u Hrvatskoj to nažalost nije niti kleveta niti uvreda, nego je to naša činjenica. Mi se u ovom trenutku borimo protiv korumpirane stranke koja je pokrala državu. Ali se i isto tako borimo za Hrvatsku u kojoj će se živjeti bolje - zaključio Grbin.

image

Jedan od "problema" bio je i Damir Barbir, nekadašnji SDP-ovac

Promjena trendova

Nakon početnog strelovitog rasta, trendovi su se preokrenuli. Zoran Milanović i SDP u silaznoj su putanji.

Prema istraživanju Crobarometar koju je agencija Ipsos u ožujku napravila za Dnevnik Nove TV, građani bi u ovom trenutku puno više za premijera vidjeli Andreja Plenkovića, čak 32 posto ispitanika, nego Milanovića. Još uvijek aktualni predsjednik Republike bio je prema istraživanju iste agencije prije tjedan dana najpoželjniji premijer. Biralo ga je 32 posto ispitanika. Sada je njegov rejting rapidno pao i nalazi se na 23,5 posto.

HDZ se definitivno oporavio od šoka koji je uslijedio Milanovićevom iznenadnom premijerskom kandidaturom. I sada bilježi svoj klasični rejting od 29,8 posto. Prije tjedan dana SDP je skočio na 22,6 posto. Skok je bio snažan, budući da su SDP-u dotadašnja IPSOS-ova istraživanja davala najviše 13,9 posto. Sada se pak nalazi na 19,4 posto podrške. Više nego što su bili prije objave Milanovićeve kandidature. Ali manje nego netom nakon nje. Domovinski pokret je na 7,9 posto, Most na 7,6 posto, a Možemo na 7 posto podrške.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. travanj 2024 11:26