Uoči sjednice Europske središnje banke (4. svibnja) na kojoj će se odlučivati o daljnjem tempu povećanja kamatnih stopa, sasvim je jasno, hrvatski guverner Boris Vujčić zagovarat će nastavak povećanja troškova zaduživanja jer su inflacijski pritisci i dalje previsoki.
- Po mom mišljenju, nemamo izbor nego nastaviti dizati kamatnu stopu, kazao je u Saboru prilikom podnošenja izvješća HNB-a za 2021. i prvo polugodište 2022. Smatra da je to bolje učiniti sada, "umjesto da dopustimo inflaciji da se ugradi u očekivanja", piše Jutarnji list.
Ipak, do kraja ove godine vjeruje da će se inflacija spustiti na pet posto, a iduće godine na ciljanih dva posto.
Trošak rada
Premda ukupna inflacija nastavlja slabiti, zahvaljujući smanjenju cijena energenata i sirovina na svjetskom tržištu, kao i uklanjanju uskih grla u globalnim opskrbnim lancima, problem ostaje temeljna inflacija, ona koja isključuje energente i hranu. Kupovna moć kućanstava, kazao je Vujčić, lani je smanjena jer su bruto plaće bile realno niže za 3,4 posto, ali u prva dva mjeseca ove godine rastu brže od inflacije. U prva dva mjeseca, podaci su DZS-a, nominalno su bile 11 posto veće nego u istom razdoblju lani, a realno 0,9 posto.
Za razliku od prošle godine, kada su inflaciju gurale profitne marže poduzeća, ove godine, ocjenjuje Vujčić, tu bi ulogu mogle imati plaće. Uz ostalo, zastupnici su pitali je li službeni stav HNB-a izjava viceguvernera Michaela Faulenda da poslodavci trebaju voditi računa o rastu plaća, da budu što umjereniji jer će tako pomoći sami sebi, kao i što bržem spuštanju inflacije. "Ne želim davati savjete poslodavcima, ni po pitanju cijena, ni po pitanju plaća", odgovorio je Vujčić, ali i dalje poziva potrošače da kupuju tamo gdje je jeftinije.
Pokušao je otkloniti i prigovore zašto je, umjesto hrvatskoj javnosti, u New Yorku govorio o strukturi prošlogodišnje inflacije, a koja ukazuje na dominantan udjel profitnih marži. "O tome sam govorio i na konferenciji u Opatiji", kazao je, dodajući i to kako je i prije upozoravao na moguće negativne učinke fiskalnih mjera kojima se nakon pandemije pokušavalo pomoći poduzećima.
Revizija prema gore
No, kako je profitne marže lakše povećavati u vrijeme bržeg rasta inflacije i BDP-a, kao što je bio slučaj lani, guverner tek konstatira da će ove godine veći utjecaj na inflaciju imati "jedinični trošak rada". Poslodavci, pak, ističu kako će tempo rasta plaća odrediti stanje na tržištu rada.
Kada je riječ o stanju ekonomije, ono je bolje nego se prije predviđalo. U ovom trenutku, kazao je Vujčić, rizik recesije pao je "ispod 30 posto", a pokazatelji upućuju na lagani oporavak i vrlo dobru turističku sezonu. Na jučerašnjoj sjednici, najavio je premijer, Vlada će revidirati prognozu gospodarskog rasta s prijašnjih 0,7 posto na 2,2 posto, zaključuje Jutarnji list.