Hrvatskaproblemi s šefom obavještajaca

Lozančić bi ostavkom priznao krivnju

Piše Vedran Marjanović
8. veljača 2016. - 10:56
atj_lucko1-070914

Prošlotjednom odlukom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović ravnatelj Središnje obavještajne agencije Dragan Lozančić radi u nekoj vrsti polovičnog kapaciteta ili polulegitimiteta.

Prvi čovjek obavještajnog aparata odgovara za svoj rad premijeru i šefici države koja mu je u petak otkazala povjerenje, pokrenuvši proceduru njegove smjene, ali ta procedura nije dovršena jer premijer zasad važe što učiniti.

- Ne može ravnatelj SOA-e imati polulegitimitet ili polovočni kapacitet, on je prema slovu Ustava i pripadajućeg zakona na svome mjestu dok ga se ne razriješi zajedničkom odlukom predsjednice Republike i premijera. A taj slučaj mi ovdje nemamo. Imamo politički ishitrenu i u svakom smislu upitnu odluku predsjednice Republike da se odluka o razrješenju ravnatelja Lozančića pošalje predsjedniku Vlade na supotpis bez prethodnog dogovora - komentira novonastalu situaciju na vrhu obavještajne zajednice Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda i čelnik ugaslog UNS-a, jednog od tijela obavještajnog sistema iz doba Tuđmanova HDZ-a.

Elegantno rješenje

Olujić je suglasan s ocjenama kako predsjednica Republike ovakvim redoslijedom poteza vrši pritisak na premijera Oreškovića, ali i na samog Lozančića.

- Kad bi Lozančić sam podnio ostavku to bi za sve koji su uključeni u ovaj problem bilo politički najelegantnije. Ali ne možete očekivati od ravnatelja SOA-e kojeg ste optužili za kršenje zakona, bez dokaza koji su osigurani u prethodno provedenoj proceduri ili nadzoru, da sam podnese ostavku i tako na neki način prizna ono što mu se imputira - upozorava Olujić, koji nam je izrazio uvjerenje da se u 'ishitrenoj odluci predsjednice' o pokretanju razrješenja nalazi čitav niz krivih koraka.

- Na poziciji prvog potpredsjednika Vlade zaduženog za koordinaciju rada obavještajnog i sigurnosnog aparata izvršne vlasti je Tomislav Karamarko, pa se postavlja pitanje kakva je to koordinacija kad se šef SOA-e smjenjuje na ovakav način. Ako pretpostavimo da je predsjednica Republike informaciju o tome da su se njeni kontakti s određenim osobama odvijali dok su te osobe bile pod mjerama i nadzorom obavještajne službe, dobila iz pravosudnih krugova, postavlja se pitanje kakva je to treća grana vlasti koja se ponaša kao dio politike - pita se Olujić.

Pranje krivnje

Zamjerajući predsjednici Republike krivu provedbu ustavnih ovlasti u smjenjivanju čelnika SOA-e, naš sugovornik ukazuje kako je do svega došlo nakon udaljavanja Vladimira Šeksa sa pozicije savjetnika predsjednice za pravna pitanja.

- O Šeksu netko može misliti ovo ili ono, ali mu se mora priznati da je znalac u području gdje se isprepliću ili dodiruju pravo i politika.

Podsjetio bih da je prije Šeksova angažmana u Uredu predsjednice, predsjednica također imala svojevrsne ispade u tumačenju određenih zakona i procedura kao što su doniranje naknade za predizbornu kampanju HDZ-u ili upad u Ministarstvo poljoprivrede kako bi tobože zaštitila nečija ugrožena prava. A rad Komisije za pomilovanja i njezino raspuštanje posebno je poglavlje i dalo bi se itekako raspravljati o tome je li predsjednica Republike krivnju za sporna pomilovanja prebacila na Šeksa i komisiju kako bi sprala mrlju sa sebe - smatra Olujić.

Oklijevanje premijera Oreškovića u stavljanju potpisa na razrješenje Lozančića, a u pozadini tog oklijevanja nije teško razaznati lik Tomislava Karamarka mada neslaganje s odlukom predsjednice Republike zasad javno iznosi samo drugi potpredsjednik Vlade, Božo Petrov, može se tumačiti i kao gradnja što jače pozicije za pregovore o tome tko će naslijediti sadašnjeg ravnatelja SOA-e.

Što dulje Banski dvori budu odugovlačili s potpisom na Lozančićevu smjenu, lakše će privoliti Ured predsjednice da pristane na Vladin prijedlog novog ravnatelja SOA-e.

I Podbevšek bio na čekanju

U situaciji sličnoj sadašnjem ravnatelju SOA-e bio je Joško Podbevšek, šef Protuobavještajne agencije koja je kasnije sjedinjena s Obavještajnom agencijom u SOA-u. Podbevšekovu smjenu 2004. inicirao je tadašnji predsjednik Republike Stjepan Mesić zbog afere Puljiz. Tadašnji premijer Ivo Sanader nije odmah stavio potpis na Podbevšekovo razrješenje, čekao je nekoliko tjedana ali je na kraju potpisao. Kohabitacija Pantovčaka i Banskih dvora oko imenovanja čelnika tajnih službi nikada nije bila lagana kad bi vlast na dva zagrebačka brijega obnašale različite političke opcije. Ali sada taj slučaj nije, pa utoliko više čudi sukob Ureda predsjednice i Vlade oko smjenjivanja ravnatelja SOA-e.
#SOA#DRAGAN LOZANčIć