Demografski opustošena Hrvatska doista postaje "zemlja za samce": najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji se temelje na popisu stanovništva 2021. godine potvrdili su da su samačka domaćinstva preuzela primat u ukupnoj strukturi kućanstava u Hrvatskoj.
Točnije, podaci pokazuju kako su 2021. godine u vrijeme popisivanja stanovništva u Hrvatskoj najbrojnija bila kućanstva u kojoj živi samo jedna osoba, a takvih je oko 400.000 (399.075) ili gotovo trećina, preciznije 27,8 posto. Dok smo na prethodnom popisu stanovništva 2011. godine još bili zemlja sa slabašnom, ali ipak dominacijom dvočlanih kućanstava, ta se prednost u deset godina istopila: 2011. godine, dakle, najviše privatnih kućanstava, i to njih četvrtina (388.803 ili 25,6 posto), brojilo je dva člana, dok je samačkih kućanstava bilo 373.120 ili 24,6 posto. Kućanstava s tri člana bilo je 2011. godine 286.047 ili 18,8 posto i tako dalje.
E, davno je bila 1953. godina
Međutim, tijekom deset godina situacija se bitno pogoršala, samačka su kućanstva naočigled rasla, a njihov broj povećao se u tome razdoblju za gotovo 26 tisuća! Istovremeno, ukupan broj privatnih kućanstava pao je za gotovo 84 tisuće. Državni zavod za statistiku, naime, u posljednjoj objavi podsjeća kako je ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj na posljednjem popisu 2021. iznosio 3.871.833, što je pad za više od devet posto u odnosu na prethodni popis. Ukupan broj kućanstava je 1.436.893, a najviše ih je (1.435.440) privatnih te tek 1453 institucionalna (domovi za starije, ustanove za trajno zbrinjavanje djece i odraslih i slično).
U jednom kućanstvu u Hrvatskoj u prosjeku živi 2,7 članova obitelji, što je pad u odnosu na 2011. godini kada je taj prosjek iznosio 2,8.
- Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1953. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva, odnosno prosječnog broja njegovih članova. Naime, 1953. u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a 2021. bilo ih je 2,7 - navode iz DZS-a.
Kada je riječ o prosječnom broju članova kućanstva, na vrhu su, kao i 2011. godine, sjeverne kontinentalne županije pa su tako u prosjeku najbrojnija kućanstva u Krapinsko-zagorskoj (3,1 osoba), Međimurskoj (3,1), Varaždinskoj (3) i Zagrebačkoj županiji (3), dok su najmanja ona u Primorsko-goranskoj (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) te Gradu Zagrebu (2,5 osoba u prosjeku).
U općoj populacijskoj devastaciji, DZS navodi i kako se u posljednjih više od pola stoljeća u Hrvatskoj evidentno smanjuje udio kućanstava od tri i više članova, a raste udio samačkih i dvočlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava.
- Tako je, primjerice, udio samačkih kućanstava 1953. bio 14,1 posto, a u 2021. porastao je na 27,8 posto. Udio tročlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava 1953. bio je 18,8 posto, a da bi u 2021. pao na 17,9 posto, dok je udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32,4 posto, a u 2021. iznosio je tek 12,4 posto - podaci su koji zorno svjedoče o poraznim demografskim trendovima.
Samački gradovi
Nisu samo ruralni i zabačeni krajevi poprišta samačkog života. Podaci iz 2021. godine pokazuju da u doslovno sva četiri najveća hrvatska grada najbrojnija postaju upravo domaćinstva sa samo jednim članom. Tu je na vrhu Rijeka, u kojoj je više od trećine ili čak 34,2 posto samačkih kućanstava, u Zagrebu i Osijeku ih je oko 31 posto, a Split je na "svega" 26,34 posto.
Dalmacija također nema razloga za slavlje – niti u jednoj od četiri županije nema brojnijih kućanstava od onih sa samcima. U Šibensko-kninskoj je čak 31,5 posto (12.122) takvih samačkih domaćinstava, slijede ona s dva člana (28,7 posto ili 11.057), tročlanih je 16,4 posto itd. Stanje nije puno bolje ni u Zadarskoj županiji, gdje je 28 posto stanova i kuća (16.739) sa samo jednim članom, iako nisu daleko ni ona s dva člana, ali ipak ispod (27,7 posto).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji samačkih kućanstava je također najviše (26 posto), dok je tek nešto bolje stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje samačka domaćinstva (oko 39 tisuća) čine četvrtinu (25,61 posto) svih kućanstava, dvočlanih kućanstava je tek nešto manje (25,5 posto ili 38.733), ali su ipak na drugome mjestu, dok je onih s tri člana 27.830 ili 18,3 posto itd.
Ipak, ima i jedan svijetli primjer: grad Zadar! U njemu "za dlaku" još uvijek vode kućanstva s dva člana: tako je na popisu 2021. godine u gradu Zadru bilo ukupno 26.755 kućanstava, a njih 7251 ili oko 27 posto imalo je dva člana. Tek iza njih slijede samačka kućanstva (7143 ili 26,7 posto) itd.
U sve tri preostale dalmatinske županijske prijestolnice primat su preuzela samačka domaćinstva: u Šibeniku ih je 29 posto, u Dubrovniku 26,8 posto, a u Splitu već spomenutih 26,43 posto. U Splitu su na popisu 2011. godine na vrhu liste još bila kućanstva s dva člana: bilo ih je gotovo 16 tisuća s udjelom od 25,4 posto.
Iako je i njihov broj porastao u deset godina (2021. godine imale su udio od 26 posto), nagli skok samačkih kućanstava u Splitu (s 22 posto 2011. godine na 26,43 posto 2021. godine) te je odnose ozbiljno poremetio.