StoryEditor
HrvatskaSOCIOLOŠKI POGLED

Hoće li pandemija trajno promijeniti društvo kakvo poznajemo? ‘U ovom slučaju stvari bi mogle krenuti i nagore, bogati bi mogli napuštati gradove, bolesni bi bili stigmatizirani‘

Piše Sandro Pogutz
5. studenog 2021. - 10:39

Dr. Inga Tomić Koludrović, sociologinja iz splitskog centra Instituta "Ivo Pilar", smatra da "situacija s epidemijom pridonosi još većem nepovjerenju hrvatskih građana u institucije, koje je i prije pandemije već bilo vrlo visoko", što je vrlo zabrinjavajuće. Također, i nepovjerenje u zdravstveni sustav snažno je poraslo:

– Prema prošlogodišnjem istraživanju Eurofounda, Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Hrvatska je na samom vrhu EU zemalja s najizraženijim padom povjerenja građana u zdravstvo. Ljudi misle da su poruke stručnjaka i znanstvenika neusklađene i zbunjujuće. Izostanak povjerenja, prema istraživanju Dragan Bagića i Adrijane Šuljok o posljedicama pandemije, pokazalo je da su oni koji su imali manje povjerenja u rad Stožera, bili i manje skloni poštivanju mjera – napominje dr. Tomić Koludrović i odmah objašnjava zašto...

Uništeni profesionalni standardi

– Gubljenje povjerenja u struku, znanost i institucije posljedica je populističkog djelovanja medija, politike i korporacija. Uništeni su profesionalni standardi medija koji su nekada gradili javno mišljenje i stavove koji su bili temelj za demokratsko odlučivanje. Kritičku javnost zamijenile su društvene mreže koje nevidljivo prikupljaju podatke o nama i usmjeravaju nas na polarizirajuće sadržaje, na sadržaje koji samo podržavaju naša mišljenja i stavove. Nema više izlaganja drugim mišljenjima i kritičkog promišljanja, Algoritmi nam danas plasiraju isključivo sadržaje s kojima se slažemo. Druge apriori odbijamo. Zato raste svrstavanje za ili protiv bilo koje teme, pa tako i teme o cijepljenju.

image

 
Vojko Bašić/Cropix

Naša sugovornica mišljenja je, u kojem nije usamljena, da je "medijima, politici i korporacijama u cilju stvarati krizu u kojoj nestaje javna rasprava, a društvo se dijeli na antagonističke skupine":

– Umjesto argumentirane rasprave o tome da je, u ovoj fazi razvoja pandemije, očekivana i nesigurnost struke i njezine znanstvene spoznaje, zbog nedovoljnog poznavanja problematike, ta se nesigurnost tumači korumpiranošću i namjernim varanjem naroda – upozorava Tomić Koludrović.

Najlakše je izabrati tabor

Kakvo će biti povjerenje javnosti u institucije ubuduće, a s tim i ponašanje u skladu s preporukama znanosti, ovisit će o tome hoće li intelektualna i medijska javnost uspjeti demaskirati populizam – kaže ona, uz izražavanje vlastite skepse:

– Ali, mislim da smo sve dalje od tog scenarija jer sukobi i pobjede nad neprijateljima jednostavan su način djelovanja. Dovoljno je, nažalost, samo se svrstati. Dovoljno je deklarirati se za ili protiv i pozivati se na argumente s kojima su nas već opskrbile društvene mreže. Za to ne treba napor mišljenja ni rasprave.

image
Duje Klarić/Cropix

Kako će pandemija utjecati na društvo u budućnosti

Kako će situacija s pandemijom utjecati na socijalnu interakciju u budućnosti – upitali smo dr. Ingu Tomić Koludrović, na što ona odgovara:

– Slično kao i nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., društvo će se vjerojatno prilagoditi novim okolnostima. Nadajmo se nabolje. Ali, ako cjepivo ne bude više učinkovito, moglo bi se promijeniti i nagore. Na primjer, zdravstvena zaštita bi se mogla sve više politizirati, a ljudi stigmatizirani zbog COVID-a.

Već sada mnogi onkološki bolesnici okrivljuju COVID bolesnike da ograničavaju njihovo liječenje. Svjedočili smo i diskriminaciji COVID bolesnika u počecima epidemije, kada su ih odbijali prebacivati vozilima hitne pomoći, a sada zbog toga što su pridonijeli većim troškovima zdravstva.

image
Lilian Cazabet/ilustracija/AFP

Pandemija bi mogla generirati i rezidencijalnu segregaciju. Naime, virusne bolesti se lakše šire kada ljudi žive vrlo blizu jedni drugima. Moguće je da će bogatiji početi napuštati gusto naseljena urbana područja, ostavljajući gradove ljudima kojima posao ne dopušta da rade od kuće.

Sreća ne znači život bez briga

S druge strane, pandemija nas je naučila komunicirati Zoomom, Skypeom i drugim aplikacijama. Zbog toga će ubuduće sigurno biti manje sastanaka, konferencija i drugih događaja koji ne gube puno ako se ne odvijaju uživo. Pokazalo se da je to jeftinije, a ponekad ne i manje učinkovito.

Naravno, virtualna komunikacija nikad neće tako jednostavno zamijeniti neke interakcije licem u lice. Ljudima je potrebna u bliskosti s drugima, potrebno im je zajedništvo i društvenost. Mislim da se možemo složiti sa Zygmuntom Baumanom da sreća ne znači život bez briga, nego upravo savladavanje neprilika, suočavanje s teškoćama i rješavanje tih teškoća. Na sve to nas je podsjetila ova pandemija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. srpanj 2022 01:25