StoryEditor
HrvatskaNIJE SVE U TURIZMU

Ekonomski pad bit će manji od očekivanog, ali Vlada mora pokrenuti 300 milijardi kuna koje ‘trunu‘ na sigurnom

Piše Sanja Stapić
17. kolovoza 2020. - 18:07
Odlično je što je turistička sezona bolja od očekivane. Ali sada treba sjesti, nešto pročitati i naučiti, i krenuti u oživljavanje privredMatija Djanješić/Ilustracija/HANZA MEDIA

Nade da će nam ovi turistički dani što se odbrojavaju, uspješniji od očekivanja optimista, popraviti stanje u proračunu, bruto domaći proizvod i izglede za bezbolnije preživljavanje ove godine, uglavnom su samo nade.

Dakako da je bolja ovakva situacija, neka se zadrži do kraja kolovoza, da kucnemo u drvo, i cijeli rujan, ali je činjenica da velike pomoći, ako je vjerovati ekonomistima, nema od toga što smo u srpnju, prema objavi Hrvatske turističke zajednice iz sustava eVisitor, ostvarili oko 60 posto lanjskog rezultata, a u kolovozu bilježimo još bolje turističke trendove te se trenutačno nalazimo na oko 70 posto lanjskog rezultata.

Podsjetimo, očekivanja zbog korone bila su na razini 30 posto lanjskih rezultata, a kako sad stvari stoje, hrvatski turizam, o kojem ovisi čak petina bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje, ove bi godine mogao biti bolji od tih očekivanja.

Potrošnja ne prati broj gostiju

– Bit će teško ove godine, nemojmo se zavaravati, treba to preživjeti i brojni mali poduzetnici imat će velikih problema, ali, općenito govoreći, u boljoj smo situaciji nego smo bili 2009. godine.

Statistika turističkih pokazatelja broja dolazaka i noćenja je dobra, a tek ćemo vidjeti koliko je dobra potrošnja jer se promijenila struktura turista, pa će potrošnja biti vjerojatno niža od očekivanja, ali to neće imati tako veliki utjecaj na ukupna ekonomska kretanja u zemlji kao što se to misli. Značajnije će na ekonomska kretanja u zemlji utjecati investicije nego turizam.

U Hrvatskoj ekonomski pad neće biti dramatičan kao u Španjolskoj jer je u tijeku investicijski ciklus pokrenut prije početka korona-krize, a financiran je velikim dijelom iz europskih fondova.

Riječ je o izgradnji pelješkog mosta, obnovi zračnih luka, infrastrukture, lučica, željezničke infrastrukture, izgradnji vrtića u Slavoniji i obnovi niza objekata – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Objašnjava da neki pokazatelji, primjerice, nagli pad uvoza, kao i pad u maloprodaji, govore o tome da je turizam zapravo manje potrošio nego u običnim sezonama i turizam neće imati tako zadovoljavajuće rezultate i učinke na državni proračun i na ukupna ekonomska kretanja.

– Bez obzira na to kakav će ove godine biti rezultat turizma i drugih ekonomskih aktivnosti, Hrvatska će ostvariti pad koji je sada teško prognozirati, moguće je da će biti između šest i deset posto. Sljedeća godina mogla bi biti u znaku oporavka, koji će biti slabiji pa će nam trebati dvije do tri godine da se ekonomija oporavi.

Uloga Vlade bit će od iznimnog značenja ne samo u alociranju novca iz europskih izvora, nego će iznimno važno biti kako će pokrenuti investicije iz domaćih izvora, iz visoke akumulirane domaće štednje. U hrvatskim bankama je 200 milijardi kuna, a izvan banaka je stotinjak milijardi kuna. To je velik novac, koji bi trebalo staviti u funkciju investicija poduzeća i građana.

Strah od ulaganja

Stanovništvo će biti pažljivo i vrlo oprezno u investiranju, a poduzetnike bi trebalo hrabriti europskim novcem, poreznim mjerama i drugim fiskalnim mjerama kako bi što je moguće više investirali u sektorima gdje se mogu stvoriti nova radna mjesta. Ako Vlada tako usmjeri novac iz fonda Next Generation i domaćih izvora, ekonomija bi se mogla vratiti na pretkriznu 2019. godinu u 2023. godini – vjeruje Damir Novotny.

Optimističan je, tvrdi kako se hrvatska ekonomija mijenja i postoji šansa da će se iz rentijerske ekonomije, pod utjecajem trendova iz Europske unije, sve više usmjeravati prema sektorima koji će stvarati nove vrijednosti. Naznake pozitivnih promjena vidi u zdravstvenom turizmu, informatičkoj industriji, u prehrambenoj industriji, snažnije su preferencije potrošača prema domaćim proizvodima, jača internetska prodaja...

– Njemačka je snizila PDV na 16 posto, a na hranu i na turističke usluge na samo pet posto. PDV su spustile Francuska i Italija. One su imale fiskalni kapacitet za to, a mi se, nažalost, još uvijek vrtimo oko snižavanja PDV-a od jednog postotnog boda. Njemačka vlada je preko noći PDV oborila s 19 na 16 posto, a na hranu ga je spustila s devet na pet posto, što je imalo učinka na povećanu potražnju i na potrošnju – kaže Damir Novotny.

Hrvatska je u prvom kvartalu imala gospodarski pad od 1,2 posto, a krajem kolovoza bit će objavljeni prvi službeni podaci o padu za drugi kvartal, koji će, svima je jasno, biti znatno veći nego u prvom kvartalu. Već se sada zna da su hrvatski najvažniji vanjskotrgovinski partneri, Italija i Njemačka, u drugom kvartalu pali za 12,4 posto, koliko iznosi pad talijanskog BDP-a, dok je njemačko gospodarstvo nakon minusa od 2,2 posto u prvom kvartalu i drugom palo za 10,1 posto.

Strašan španjolski pad

BDP cijele Europske unije u drugom je kvartalu ove godine pao za 11,9 posto, a u prvom 3,2 posto. Na godišnjoj razini u drugom kvartalu ove godine pad iznosi 15 posto, a ti minusi su najveći padovi na kvartalnim i godišnjim razinama od 1995. godine, otkad se objavljuju ovakve vremenske serije podataka.

Najveći pad imalo je španjolsko gospodarstvo, koje je u drugom kvartalu palo 18,5 posto, a na godišnjoj razini 22 posto.

Bez obzira na turiste i uspješnost sezone, ono što se sada zna jest – država je osigurala gotovo sve potrebe za financiranjem u 2020. godini od 63,4 milijardi kuna. Ministar financija je izjavio da se ove godine od planiranog proračunskog suficita od milijarde i pol kuna, zbog troškova koje je izazvala korona, skrenulo u deficit od gotovo 25 milijardi kuna.

Prihodi su pali, porasli su rashodi za zdravstvo i potporu gospodarstvu, država se zadužila na domaćem i inozemnom tržištu pa se očekuje rast javnog duga na 86,7 posto BDP-a. Krajem prošle godine iznosio je 293 milijarde kuna, ili 73 posto BDP-a.

I u optimističnom scenariju ne cvjetaju nam ruže. Stopa zaposlenosti nam se ni prije korona-krize nije vratila na razinu na kojoj je bila prije one prošle krize, pa je krajem prošle godine stopa zaposlenosti iznosila 47,7 posto, a 2008. godine 48,6 posto.

KORONA BROJKE U KORIST HRVATSKE


1 - Broj preminulih od virusa COVID-19 na milijun stanovnika 14. kolovoza 2020.
2 - ukupan broj stanovnika u mil. * 3 - preminulih na milijun
stanovnika
Hrvatska       161 4.09 39.37
Slovenija 129 2.07       62,4
Mađarska 607 9.77 62,14
Albanija       213 2,87 74,31
Srbija             661 6,98 94,67
BiH 458 3,32 137,79
Kosovo       365 1,85 197,8
Italija       35.231 60,43 582,99
Izvor: Statista.com
*broj stanovnika 2018.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 11:38