StoryEditor

Davor Krile: Crkva zakasnila - tri dana

Piše PSD.
5. lipnja 2009. - 00:45

Mirakul! Senzacija! Katolička crkva, odnosno biskupska komisija Iustitia et pax napala Vladu i HDZ!

Te da su rasprodali obiteljsko srebro, te da su opsjednuti nepotrebnim megalomanskim projektima, te da nas vode u dužničko ropstvo, te da ne vide brojne probleme građana...

Trebali bi ljudima u krizi zamrznuti kredite, trebali bi više oporezivati kapital, a manje rad, trebali bi omogućiti besplatno školstvo i zdravstvo..., progovorili su biskupi kao iz Svetoga pisma.

Kad ih je tzv. mali čovjek čuo, razgalilo mu se srce i sigurno je odmah pomislio kako je prava šteta što komisija Iustitia et pax nije imala svoju listu na proteklim izborima.

Tako je građanin pokorni nehotice očešao samu bit ove kaptolske kritičke ofenzive, ali je nije do kraja osvijestio: njezin ključni moment upravo je u datumu. Ovu socijalno osjetljivu, čovjekoljubnu i razložnu kritiku državne politike Crkva je, naime, lansirala u javnost trećega dana po okončanju lokalnih izbora.

A do izbora je i u biskupskim poslanicama i u porukama s oltara agitirala mahom za stranke koje su za vjeronauk u školama i koje osuđuju komunističke zločine. Brigama za mlade obitelji, zamrznutim kreditima, borbi protiv korupcije ili besplatnom školstvu i zdravstvu u propovijedima naših pastira tada nije bilo mjesta.

Nije, međutim, Crkva u Hrvata nimalo raspolućena, tj. u sukobu sa samom sobom, kako bi se iz njezinih kontradiktornih poruka dalo zaključiti. Funkcionirajući do izbora kao tihi koalicijski partner HDZ-a, a nakon izbora kao supstitut za pasivnu i mučaljivu opoziciju, ona sebi već godinama pragmatično priskrbljuje sve što joj u životu treba: i proračunske privilegije i moralni kredit zahvaljujući kojemu se i dalje može titulirati savješću ovoga društva.

Premda je ovaj put riječ o temama koje doista čine supstanciju njezina socijalnog nauka, činjenica je da taj nauk Crkva uvijek jednako dosljedno ne zagovara, a kamoli provodi.

Da je riječ o iskrenom stavu, u sklopu protukriznih mjera bili bi predložili i ukidanje barem dijela vlastitih proračunskih privilegija, čime bi ova priča postala nešto puno ozbiljnije od pukog moralnog igrokaza.

Neuralgične točke

U ovom i proteklom mandatu Sanaderove Vlade u nekoliko je navrata zaiskrilo za relaciji Kaptol – Banski dvori, no nikad dosad zbog socijalno-ekonomskih pitanja.

Dapače, kad je riječ o neradnoj nedjelji, ti motivi su rutinski pogaženi. Političko-religijski seizmografi bilježe tri ključna temata njihovih neslaganja:

1. Zakon o zabrani diskriminacije (tzv. Kosoričin zakon Crkva je optuživala da legalizira istospolne brakove)

2. Zakon o radnoj nedjelji (zahvaljujući upornim pritiscima Kaptola nedjelja je postala neradna)

3. Zakon o umjetnoj oplodnji (aktualnu zakonsku inicijativu Crkva ne podupire jer ona, tobože, čin oplodnje prebacuje izvan područja ljudskog djelovanja, čime rađanje ne postaje ljudski, nego tehnički čin)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. rujan 2020 09:15