StoryEditor
Hrvatskamože biti i gore

Cijene svinjetine lete u nebo: Božić je pred vratima, a čvarci, pršut i panceta postali su skupi kao kavijar! Mesa hrvatskih svinja u trgovinama skoro da i nema

22. prosinca 2019. - 19:20

Cijene svinjetine lete u nebo. Kilogram čvaraka se plaća po suho zlato, u nekim trgovinama po vrtoglavih dvjestotinjak kuna, a poskupljuje i suhomesnato, kulen panceta, pršut.

Ako se rast cijena svinjskih prerađevina nastavi ovakvim tempom, pršut i panceta mnogim Dalmatincima će biti tek sanak pusti. A Božić je pred vratima. Bez svinjskih delicija među kojima u dalmatinskom podneblju razumljivo dominira pršut ne mogu se zamisliti Božić i Nova godina niti bilo kakvo obiteljsko ili prijateljsko druženje.

Lančana reakcija

Cijena sirove svinjetine porasla je prosječno za tridesetak posto, pa se tako panceta za sušenje prodaje po cijeni od tridesetak kuna, dok su slanina i salo nešto jeftiniji po osamnaest do dvadeset kuna za kilogram. Poskupjeli su i tovljenici koje ljubitelji svinjetine kupuju izravno od proizvođača te organiziraju tradicionalne svinjokolje u svojim dvorištima, pa tek rijetki nastavljaju ovu tradiciju po dalmatinskim selima.

Dok se nekada primjerice u Konavlima i Dubrovačkom primorju klalo i do dvjestotinjak svinja dnevno, sada je takva brojka na mjesečnoj razini, potvrdio je Branko Širok, veterinar na Grudi u Konavlima.

Glavni razlog poremećaja na europskom i hrvatskom tržištu svinjetine je afrička svinjska kuga koja je poharala Kinu, najvećeg svjetskog proizvođača i potrošača svinjetine.

Sada Europske zemlje izvoze svinjetinu Kinezima zbog čega je zamjetan nedostatak svinjskog mesa, što lančano uvjetuje povećanje cijene sirovog svinjskog mesa, a posljedično i prerađevina i suhomesnatih svinjskih proizvoda. No, upućeniji u ova zbivanja drže da se još uvijek ne očekuju veći poremećaji na hrvatskom tržištu u smislu povećanja cijena pršuta i pancete.

Naime, pršuti i panceta koji se sada prodaju u dućanima kao i ostale suhomesnate prerađevine su proizvedeni od sirovine nabavljene 2017. godine te će se prva njihova poskupljenja osjetiti tek dogodine. A tada bi panceta i čvarci mogli koštati kao kavijar pristupačni samo za one dubokog džepa.

Ante Madir, iz Klastera hrvatskog pršuta, koji je svojevrsni ekspert u ovom području, pojašnjava slikovito da se za isti novac prošle godine moglo kupiti četiri šlepera sirovih svinjskih butova nekih dvadesetak tona, a sada se kupuju samo tri. Sve se to po zakonu spojenih posuda nužno mora reflektirati na porast cijena svih suhomesnatih proizvoda pancete, pršuta, kulena.

Ipak, ljubitelji pršuta će još kratko moći uživati u pršutu kupljenom po trenutačnim cijenama, koje se kreću od 70 do 100 kuna ovisno o proizvođaču i kvaliteti jer je realno očekivati poskupljenje za najmanje tridesetak posto.

- Nedostatak svinjetine na EU tržištu potrajat će najmanje do završetka kineske Nove godine. Tek kad u Kini prođe slavlje, valja očekivati da će biti više mesa za Europljane - pojasnio je Madir.

- Porast cijene sirovine još uvijek ne prati porast cijene gotovih proizvoda od svinjetine. Ima blagih povećanja i korekcija cijena, ali to nije ni približno drastično kako bi moglo biti. Cijena svinjskog mesa može samo ići gore. A što se tiče poskupljenja pršuta i pancete, to bi moglo biti vidljivo već u ožujku - kazao je Madir, naglašavajući da su pršutari nabavili sirovinu i prema tome će formirati cijene gotovih proizvoda.

Izgradnja klaonica

- But se prošle godine nabavljao po cijeni od petnaest kuna za kilogram, a sada je skočio i do 25 kuna. Mesa ima, pršutane su pune, ali u konačnici će ova sezona pokazati da će pršutari manje proizvesti što će se osjetiti za godinu dana kada ti pršuti budu dolazili na prodaju po naravno većoj cijeni - rekao je Madir.

Goran Jančo, predsjednik središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske, ističe da zemlje EU-a - Njemačka, Danska, Nizozemska i Španjolska, svoju svinjetinu izvoze u Kinu. Iako je Hrvatska trenutačno slobodna od afričke svinjske kuge, ta bolest se može pojaviti i kod nas jer zemlje u okruženju Mađarska, Rumunjska i Srbija imaju svinjsku kugu.

- Ako se svinjska kuga pojavi, to će potpuno urušiti tržište svinjskog mesa u Hrvatskoj - zaključio je Jančo, naglašavajući da su cijene svinjskog mesa trenutačno visoke ali da se proizvođači neće obogatiti jer moraju pokrivati dubioze iz prošle godine kada je cijena svinjetine bila rekordno niska.

Nema hrvatske svinjetine

Što je to hrvatski pršut ako je odojak iz Nizozemske, kukuruz iz Mađarske, a soja iz Brazila kojom se svinje tove - pita se Ante Madir.

Kina proizvede petsto milijuna utovljenih svinja, Europa upola manje. Sada se desilo da je afrička svinjska kuga poharala Kinu što je kod njih prouzročilo nestašicu mesa pa kompletna europska proizvodnja svinjetine završava na kineskom tržištu.

Da bi se razvijalo svinjogojstvo, nužna je izgradnja i uređenje klaonica, no toga u Hrvatskoj nema jer je ekonomski neisplativo. Dalmacija nema niti jednu klaonicu nakon propasti "Mesoprometa" iz Drniša. Jeftinije je naime odvoziti svinje na klanje u Mađarsku ili Italiju i vraćati meso u Hrvatsku. Ulaskom na EU tržište gdje je prisutna hiperprodukacija svinjetine počela su propadati domaća gospodarstva koja su tovila svinje.

Sad i nekad

18 kn - kilogram carskog mesa koštao je prošle godine

28 kn - trenutačna cijena na akcijama

2,2 milijuna - utovljenih svinja imala je Hrvatska 1984. godine

800 tisuća - svinja u tovu je u Hrvatskoj danas

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

17. rujan 2020 14:54