StoryEditor
Hrvatskafond za oporavak

Augustin Palokaj: Europski parlament dao bi Hrvatskoj više od 22 milijarde. No i brzina je bitna, a ne samo ukupni iznos sredstava na raspolaganju

Piše Augustin Palokaj
16. kolovoza 2020. - 08:32
Korona određuje ritam života u EU - na fotografiji je Ursula von der Leyen u Madridu, gdje je odala počast za 28.400 preminulih od COVID-a 19  Juanjo Martin/AFP
image
Korona određuje ritam života u EU - na fotografiji je Ursula von der Leyen u Madridu, gdje je odala počast za 28.400 preminulih od COVID-a 19
 
Juanjo Martin/AFP
Dok države članice, uključujući i Hrvatsku, rade planove kako što brže iskoristiti sredstva iz posebnog fonda EU-a za oporavak i iz budućeg višegodišnjeg financijskog okvira, što zajedno prelazi 1800 milijardi, postupak potvrde odluke lidera o tom novcu je još uvijek u tijeku u tijelima Europske unije.

U tom postupku je potreban najprije pristanak Europskog parlamenta kako bi se nastavilo s međuinstitucionalnim pregovorima i potvrdom i od strane nacionalnog parlamenta za zajedničke kreditne obveze EU.

Europski parlament se za sada pokazao kao prepreka jer ne želi samo udariti žig na dogovor koji su u Europskom Vijeću postigli šefovi država ili vlada Europske unije.

Dok su svi lideri EU država članica izražavali zadovoljstvo kompromisom, kojim su mnogi dobili a nitko nije izgubio, Europski parlament nije zadovoljan, pogotovo ne višegodišnjim proračunom koji je znatno manji nego što su oni spremni podržati.

Manje za znanost, obranu...

Već na prvoj raspravi, održanoj krajem srpnja na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Bruxellesu, gdje su o dogovoru govorili predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i Europske komisije Ursula van der Leyen, čule su se brojne kritike.

Zastupnici Parlamenta su posebno zamjerali smanjenje predviđenih sredstava za neke programe poput istraživanja i znanosti, obrane, inovacija... No, bilo je jasno da zahtjevi Europskog parlamenta za većim proračunom ne mogu proći u Vijeću.

Ipak, parlamentarci smatraju da je došlo do prevelikih rezova, a sve radi kompromisa "štedljivih" i "rasipnih" članica, što će dovesti u pitanje političke prioritete koje je EU sebi postavio za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.

Zanimljivo je da je i predsjednica Europske komisije Ursula van der Leyen, koja je dijelila veselje prije tri dana s liderima država članica, sada pokazala razumijevanje i za parlamentarce, kazavši da je dogovoreni višegodišnji proračun “pilula koju je teško progutati” te podsjetila na to da je ona predložila veći iznos proračuna, ali on nije prošao.

- Spriječili smo i veće rezove koje su neke države članice tražile. Ali ovaj višegodišnji financijski okvir je pilula koju je teško progutati i znam da ova kuća osjeća isto - rekla je u Parlamentu, dodvorivši se na taj način zastupnicima. Nije ih impresionirala.

Inače, Europska komisija tradicionalno se pokušava postaviti kao vaga između država članica i Europskog parlamenta.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel bio je umjereniji i ustrajao u stavu da je i dogovoreni iznos veliki uspjeh, pogotovo ako se uzme u obzir gospodarska situacija na kontinentu i početne pozicije koje su imale pojedine države članice. Priznao je da razumije nezadovoljstvo zastupnika Europskog parlamenta, ali i da treba imati na umu potpuno suprotne početne pozicije nekih država na početku pregovaračkog procesa, što je prijetilo neuspjehom summita.

Europski parlament nema primjedbe na poseban fond za oporavak od 750 milijardi eura, iako smatra da je omjer bespovratnih sredstava za države članice i povoljnih kredita trebao biti drugačiji i da je 500 milijardi trebao biti iznos bespovratnih sredstava.
Iz tih sredstava Hrvatska će imati na raspolaganju više od deset milijardi eura, veći dio kao bespovratna sredstva a jedan dio ustupljen kao povoljni kredit.

Na kraju je višegodišnji proračun bio 1074 milijardi eura, a fond za oporavak ostao je na brojci od 750 milijardi, s tim da je iznos bespovratnih sredstava smanjen na 390 milijardi, a za povoljne zajmove povećan na 360 milijardi.

I kredit je za Hrvatsku super povoljan

No za države koje nemaju najbolji mogući kreditni rejting, među kojima je i Hrvatska, i povoljni krediti, bez kamata, i s dugim rokom otplate, ne smiju se zanemariti.

Takvi krediti možda nisu toliko važni državama koje se pod izrazito povoljnim uvjetima mogu zadužiti i sada na financijskom tržištu, jer novac za njih nije nikada bio jeftiniji. Ali za države koje još uvijek imaju slabiji kreditni rejting, zajmovi za koje će jamčiti Europska unija su spas.

Zbog svega toga Europski parlament nije pokazivao znakove da je protiv tog fonda za oporavak, ali su ljuti zbog iznosa sedmogodišnjeg proračuna.

Da nisu spremni “progutati pilulu ovog proračuna” izjavili su i lideri najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu, uključujući Manfreda Webera iz Europske pučke stranke, te Iratxe Garciu iz Socijalista i demokrata, predstavnike dviju najvećih političkih skupina u Parlamentu.

Mnogi zastupnici su kritizirali i slabo povezivanje uvjeta korištenja sredstva s poštivanjem načela vladavine prava. Već dugo zastupnici Europskog parlamenta traže da sredstva ne budu dostupna onima koji krše zajednička načela. Ali države članice su klauzulu o tim uvjetima razvodnili na način da ona ne daje puno šanse da će biti primijenjena, iako je ipak stavljena u zaključcima.

Iako su euro parlamentarci pripremili “neobvezujuću Rezoluciju” kojom će poručiti da ovakav proračun “nije prihvatljiv”, očekuje se pronalazak rješenja kojim će i Europski parlament to podržati, ali čuvajući pri tome obraz nametanjem nekih kozmetičkih promjena koje neće zadirati u konačnu brojku dogovorenu od lidera država članica.

Na kraju su i zastupnici ipak predstavnici političkih stranaka kojima pripadaju i lideri koji su na summitu dogovorili višegodišnji proračun i fond za oporavak.

Što se Hrvatske tiče, ništa se neće promijeniti. Hrvatska bi prema zahtjevima Europskog parlamenta čak mogla imati i više novca na raspolaganju. Trenutno je iznos veći od 22 milijarde eura, ako se zajedno zbroje sredstva iz višegodišnjeg proračuna i ona iz posebnog fonda za oporavak, nazvanog „EU buduće generacije“.

Za Hrvatsku, kao i neke druge države koje su snažno pogođene krizom koju je prouzročila pandemija, i brzina je bitna, a ne samo ukupni iznos sredstava koja su na raspolaganju.

Zbog svega je važno da se cijeli postupak dovrši prije kraja godine i sredstva budu na raspolaganju već od početka 2021. godine, koja je i prva godina novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

Europska komisija upozorava na to da će eventualna odlaganja potvrde dogovora odgoditi i početak pravog oporavka i time stvoriti novi rizik za produbljenje krize i veće posljedice na ionako uzdrmanu ekonomiju koja plovi u recesiju.

Pad gospodarstva za ovu godinu će se kretati od 5 posto BDP-a u državama koje su bile nešto otpornije na krizu do više od 12 posto u onima koje su najviše pogođene.

Hrvatska je prema ranijim prognozama Europske komisije u grupi najviše ugroženih članica, nešto bolja turistička sezona od očekivanja je ublažila te posljedice pa bi pad na kraju mogao biti manji.

Bez obzira na to, i ovakva kretanja pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo krhko i ne može dugoročno ovisiti o tome hoće li neka država svojim građanima preporučiti da putuju u Hrvatsku ili ne. Zato će Europska unija tražiti od korisnika sredstava za oporavak izradu kvalitetnih nacionalnih planova oporavka.

Tek nakon odobravanja takvih planova one će moći koristiti namijenjena sredstva.

Nije vrijeme za prepucavanje

Stručnjaci upozoravaju na to da i institucije Europske unije, pa i Europski parlament, moraju shvatiti u kakvim nepredvidljivim okolnostima djeluju, pa nema vremena za institucionalna prepucavanja kako bi jedna institucija pokazala moć prema drugoj.

Početkom rujna će i Europski parlament trebati ubrzati napore kako bi što prije dao pristanak za dva megapaketa težih od 1800 milijardi eura. Povećanje broja zaraženih dovodi u pitanje i način rada EU institucija od jeseni nadalje.

Očekivalo se da će se početi stvari normalizirati, da što veći broj sastanaka bude uz fizičku nazočnost sudionika, ali to više nije sigurno. Zbog toga će i rad EU institucija i dalje biti otežan, većina sastanaka će i dalje biti virtualna.

Bez obzira na sve to, uspostavljeni su mehanizmi za odlučivanje i u ovakvim okolnostima te se očekuje da Europski parlament neće kasniti s potvrdom.

Na kraju je moguće dogovoriti i neke manje modifikacije višegodišnjeg financijskog okvira pa da i Europski parlament može reći da su neki njegovi stavovi uzeti u obzir.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. listopad 2020 15:44