StoryEditor
BiznisKRAH INDUSTRIJE

Piršić: Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj neće dobiti posao jer fosilni lobi ne da!

Piše Lidija Gnjidić Krnić
16. svibnja 2018. - 22:33

Čak pola milijuna radnih mjesta otvoreno je 2017. godine u svijetu u industriji obnovljivih izvora energije, čime je ukupan broj zaposlenih u tom sektoru na kraju prošle godine premašio deset milijuna.

Ti podaci, izneseni u nedavno objavljenom izvještaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), prema riječima njezina izvršnog direktora Adnana Z. Amina, pokazuju kako vlade zemalja širom svijeta energiju iz obnovljivih izvora smatraju stupom gospodarskog rasta s niskougljičnim emisijama.

Predstavljeni podaci podupiru, također, agencijsku analizu prema kojoj isključivanje fosilnih goriva iz globalnog energetskog sustava može poduprijeti rast globalnoga gospodarstva, te u sektoru OIE-a do 2050. godine otvoriti čak 28 milijuna radnih mjesta.

Situacija u Hrvatskoj, međutim - relativno gledajući - nije ni približno u takvom uzletu, bez obzira što sunca, primarnog izvora čiste, obnovljive energije imamo u izobilju, što postoji veliki interes korištenjem OIE-a, što potrebna oprema i tehnologija primjene pojeftinjuju, te što bi na taj način jačala energetska nezavisnost zemlje.

Hrvatska se, uostalom, Pariškim sporazumom iz 2015. godine obvezala provoditi mjere u okviru obaveza EU-a da članice zajedno smanje emisije CO2 za najmanje 40 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine. U svakom slučaju, u Hrvatskoj je mali broj tvrtki - a u skladu s tim i broj zaposlenih - koje se bave proizvodnjom u sektoru OIE-a. Također, "pravila igre" određena za proizvođače/potrošače mogla bi se nazvati slabo stimulativnima.

Nova strategija

A izgledalo je da stvari kreću nabolje. Prošle godine u srpnju, naime, Ministarstvo zaštite okoliša predstavilo je Strategiju niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu.

Voditelj izrade projekta, dr. sc. Vladimir Jelavić iz Instituta za energetiku i zaštitu okoliša (EKOENERG), istaknuo je tada kako je primjena Strategije prilika za hrvatsko gospodarstvo: njome je predviđeno otvaranje čak od 50.000 do 80.000 novih zelenih radnih mjesta do 2030. godine, i to u sektorima proizvodnje opreme za korištenje OIE-a, osobito solarnih toplinskih i fotonaponskih sustava, izgradnje integriranih sustava proizvodnje i spremišta energije itd...

Zaključak dr. sc. Jelavića bio je tada da je prelazak na niskougljično gospodarstvo financijski i ekonomski opravdan, te da Hrvatska može ostvariti gospodarski rast uz smanjenje emisija stakleničkih plinova.

No umjesto da je Hrvatska vrlo kvalitetno izrađenu niskougljičnu strategiju odmah počela implementirati, taj je proces stavljen na led, kaže Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner s Krka, otoka na kojemu ozbiljnim koracima ostvaruju dugoročni plan da Krk (uz korištenje obnovljivih izvora energije) postane prvi energetski nezavisan otok na Mediteranu i otok s nultom emisijom CO2.

- Svi u svijetu znaju da je OIE najveći generator novih radnih mjesta - u Njemačkoj, recimo, zamalo već više ljudi radi u industriji OIE nego u njihovoj čuvenoj automobilskoj industriji. No Hrvatska to nikad nije shvatila - govori Piršić, upozoravajući da u Hrvatskoj postoje jaki "fosilni” lobiji kojima nije u interesu jačanje industrije OIE-a.

Kao dokaz tome spominje to što je Zakon o OIE-u na snagu stupio 1. siječnja 2016., no njegova primjena do danas nije moguća jer još uvijek nisu doneseni podzakonski akti koji bi to omogućili.

Rezultat takvog odnosa je da Hrvatska danas ima tek 51 megawatt fotonapona, Slovenija, za usporedbu, 270, Austrija 1077, Italija 18.983 MW, a Njemačka čak 41.100 MW.

U međuvremenu je tehnologija za korištenje OIE-a, pogotovo sustav fotonaponskih ploča, toliko pojeftinio da je u Hrvatskoj došlo do novog rasta interesa za korištenjem čiste, obnovljive energije, no i dalje se ništa bitno ne pomiče.

Piršić podsjeća da se u Hrvatskoj priprema nova energetska strategija "čije je smjernice potpuno netransparentno izradio tim iz tvrtki koje koriste fosila goriva - Ine, Janafa, Plinacroa…”, no prije nekoliko tjedana posao je, kaže, prebačen Institutu "Hrvoje Požar" koji izradu novih smjernica mora završiti do kraja ove godine.

Recept za škverove

- Paralelno s energetskom, rađena je i niskougljična strategija koja jasno ukazuje na dobrobiti korištenja obnovljive energije. I sve je to sukladno svjetskim trendovima koje spominje i izvještaj IRENA-e prema kojemu se najviše radnih mjesta i najveći rast bilježi upravo unutar sektora solarne energije.

U tom se sektoru na svjetskoj razini trenutačno zapošljava blizu tri i pol milijuna ljudi; u Hrvatskoj bi, kaže Piršić, desetke tisuća takvih radnih mjesta moglo biti otvoreno već sutra, kad bi postojala politička volja i jasna provedbena strategija.

- Ozbiljno okretanje industriji obnovljive energije, prije svega solarnoj, moglo bi obuhvatiti škverove u Splitu, Trogiru, Rijeci i Puli čija je budućnost ionako neizvjesna i transformirati ih u tvornice za proizvodnju opreme za korištenje obnovljivih izvora energije i (što je još puno više radno intenzivnije) instaliranje i održavanje iste.

Uostalom, Hrvatska bi, kako je u siječnju ove godine u Zagrebu rekao potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetiku Maroš Šefčovič, Hrvatska bi od OIE-a mogla dobivati do 30 GW energije, dok sad koristi samo mali dio tog potencijala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. kolovoz 2022 22:36