StoryEditor
Domaći nogometnakon korone

HNL-u prijeti poplava ‘besplatnih’ stranaca: HNS je stornirao raniju odluku o smanjenju broja ‘inozemaca’

31. srpnja 2020. - 17:27
Damir Krajač/Hanza media

''Ako budemo dovoljno pametni, naš bi sport mogao profitirati od ove krize'', konstatirao je bivši košarkaški reprezentativac, a danas trener KK Gorica, Josip Sesar, u jeku pandemije i uvedene karantene. Nije Sesar usamljen u svojim razmišljanjima. Mnogi sportski djelatnici, ponajprije treneri, predmnijevaju kako će postpandemijsko razdoblje donijeti promptnije i hrabrije uvođenje mlađih, domaćih igrača u natjecateljski sustav. Odnosno, da će se klubovi ponajprije riješavati ''težih'' ugovora, koje najčešće potpisuju stranci.

Gotovo nezapaženo u hrvatskim je medijima ispraćena odluka Izvršnog odbora HNS-a da i u narednom prvenstvu HNL-a prvoligaške momčadi mogu koristiti (istovremeno na travnjaku) usluge šestorice stranih nogometaša! Tako je stornirana ranija odluka o smanjivanju broja stranaca (sa šest na pet). U HNS-u tvrde kako su to učinili – na zahtjev klubova!?

Što kažu brojke? U 29. izdanju Prve HNL nastupilo je 330 nogometaša. Od toga 228 (69,1%) s hrvatskom putovnicom. Formalno, stranaca u prvoligaškim klubovima bilo je tek 64, odnosno 19,4%. No, valja definirati pojam – ''stranac'' u hrvatskom nogometu. Igrači s putovnicom neke od 27 zemalja Europske unije ne smatraju se strancima. Međutim za izbornika Zlatka Dalića stranci su svi koji ne mogu konkurirati za hrvatsku reprezentaciju. A takvih je u ovom prvenstvu bilo – 102 (30,9%). Doduše, Dalić ne može računati niti na neke igrače s hrvatskom putovnicom (poput nogometaša Dinama – Ademija, Gavranovića, Daničića...) koji konkuriraju za nacionalne momčadi drugih zemalja.

Treba također istaknuti činjenicu da svi stranci u hrvatskim prvoligašima nisu uvršteni u ukupnu statistiku. Neki naime nisu ''registrirani'', jer su sezonu proveli na posudbi ili su regrutirani u juniorske (ili B) momčadi. Uglavnom, strani su nogometaši pristigli u hrvatski nogomet iz 43 zemalje. Gotovo sa svih kontinenata. Nema ih jedino – s Antarktike.

Tradicionalno, klubovi s najviše stranaca i ove su sezone bili – Gorica (14 igrača, od kojih 7 izvan EU), Istra 1961 (12/5) i Inter (12/7). Slijede Hajduk (11/7), Dinamo (10/5), Lokomotiva (10/9), Rijeka (10/6), Slaven Belupo (10/8)), Osijek (8/5) i Varaždin (5/5).

Ove sezone uočen je trend smanjivanja broja ino-transfera. Za usporedbu, prošle sezone u svlačionicama hrvatskih prvoligaša živio je 131 strani nogometaš. Iz 47 država. Tada je zabilježen i apsolutni rekord Prve HNL. Za Istru 1961 nastupio je 41 nogometaš. Njih 29 (71%) bili su stranci. Očigledno, upitne kvalitete. Naime, filijala španjolskog Alavesa prvoligaški je status obranila tek u dodatnim kvalifikacijama (protiv Šibenika – 1:1, 2:0).

Menadžeri navješćuju kako će nogometno tržište tijekom ljetnog prijelaznog roka biti preplavljeno jeftinim igračima. Mnogi će biti spremni igrati za – golu plaću. Već danas u Europi ima samo Brazilaca oko tri tisuće, koji pokušavaju preživjeti od nogometa. U izlogu ''besplatnih igrača'' biti će i puno Afrikanaca, a hrvatskim klubovima i uvijek zanimljvih nogometaša – ''iz regije''...

Naizgled, 30% stranih nogometaša u Prvoj HNL ne doimlje se alarmantnim podatkom (posebice u kontekstu ''slobodnog protoka ljudi i dobara unutar EU''). Čak i ako gledamo pojedinačno – nijedan hrvatski prvoligaš nema trenutačno više od šest stranaca u svom rosteru. A s obzirom na platežnu moć klubova Prve HNL iluzorno je očekivati povećan uvoz ''radne snage'' tijekom aktualnog prijelaznog roka. Konačno, problem stranih igrača u hrvatskom nogometu ionako nikada nije bio u njihovom broju već u kvaliteti!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

01. listopad 2020 12:21