U lipnju je stupio na snagu Plan upravljanja pomorskim dobrom na području grada Splita za 2023. godinu.
Sredstva koja je Grad uprihodio za ovu sezonu iznose 4,8 milijuna kuna, odnosno 637.069 eura. Za prošlu godinu raspolagalo se sa 6,8 milijuna kuna uprihođenih od koncesija i naknada na pomorskom dobru.
To je po svoj prilici povezano s time što je Grad izgubio žnjanski plato za ovu sezonu kao područje na kojem može ostvarivati zaradu. Naime, nakon što je gradska tvrtka “Žnjan”, uz suglasnost Gradskog vijeća, dobila garanciju banke na 11 milijuna kuna, sklopila je s državom ugovor za koncesiju.
Nakon potpisivanja ugovora, prema tumačenju nadležnog Ministarstva, Grad ovog ljeta ne može koristiti žnjanski plato za izdavanje koncesijskih odobrenja.
Žnjan bez pedalina, kajaka...
Da to malo ilustriramo. U odnosu na Plan upravljanja od prošle godine, Grad ove godine na Žnjanu ne može iznajmljivati ukupno 34 montažna objekata (ugostiteljske kioske i prikolice veličine do 12 kvadrata zajedno s WC-ima). Također, neće biti u funkciji ni sedam štekata površine od 288 do 384 četvorna metra.
Osim toga, na žnjanskom platou neće se moći iznajmljivati ni daske za jedrenje, sandoline, pedaline, kajaci, brodice na motorni pogon, sredstva za vuču, trampolini i napuhanci. Uza sve, oko ugostiteljskih modula moglo se postaviti 370 suncobrana i isto toliko ležaljki, a još 110 suncobrana i ležaljki moglo se postaviti po ostatku žnjanskog platoa.
Oporba je kritizirala Puljka da je termin aktiviranja koncesije za Žnjan bio promašen jer je Grad izgubio nekoliko milijuna koje je mogao zaraditi izdavanjem koncesijskih odobrenja za ovu sezonu, a on je uzvratio da se to moralo učiniti zbog toga da se što prije krene u uređivanje žnjanskog platoa.
Kako bilo, u 2023. osjetno su smanjena sredstva za prihranu i uređenje plaža u Slatinama, Stobreču i Splitu. Ove godine sredstva za tu stavku iznose 1,46 milijuna kuna, odnosno 194.754 eura, dok se u periodu od 2019. do 2022. za prihranu i uređenje plaža godišnje izdvajalo između 1,8 i 2,2 milijuna kuna.
Međutim, višestruko su povećana ulaganja (1,7 milijuna kuna) u plažnu infrastrukturu (sanaciju urušenih šetnica, popravke hidrantne mreže i sl.). Od ovog se pojedinačno navodi izgradnja dječjeg igrališta na Bačvicama i rekonstrukcija zapadnog prilaza, no nije navedeno koliko je utrošeno na to.
Novost je svakako to što ove godine nije predviđeno postavljanje suncobrana i ležaljki na gradskim plažama na kojima se izdaje koncesijsko odobrenje.
Ne računajući Žnjan, koji je ove godine otpao, prošle je godine Planom upravljanja na Slatinama bilo omogućeno 190 ležaljki i 105 suncobrana. Na Trsteniku je bilo dopušteno 20 ležaljki i 20 suncobrana, a na Bačvicama 150 suncobrana i toliko ležaljki.
Ove su godine na javnom savjetovanju odbijeni svi zahtjevi za suncobranima i ležaljkama s obrazloženjem da će se pričekati što će donijeti novi Zakon o pomorskom dobru.
– Grad ne zarađuje gotovo ništa ili vrlo malo od suncobrana i ležaljki, a sva zarada ide koncesionaru, koji zauzme velik dio plaže. To se Gradu trenutno ne isplati, ostaje vidjeti hoće li novi zakon što promijeniti – objasnio nam je Marijan Ciprijan, direktor gradske tvrtke “Splitska obala”, koja upravlja Bačvicama.
Na Marjanu samo prirodno
Inače, s obzirom na to da je Grad izgubio sudski spor s Državnim odvjetništvom oko zgrade na Bačvicama, ove godine Grad neće ispred te zgrade davati u najam prostor na šetnici ugostiteljima za štekate.
Ako ništa, ovog ljeta bit će predah od ležaljki. Prije bi se u Planu upravljanja napisalo da ležaljke moraju biti udaljene od mora pet metara i da ležaljke jednog koncesionara moraju biti udaljene od drugih najmanje 10 metara.
Napominjalo se da ležaljke ne smiju ometati korištenje općeg dobra te da moraju biti složene na jednom mjestu, te da se mogu postaviti na predviđeno mjesto na plaži samo na zahtjev korisnika.
U praksi nije bilo tako, prazne ležaljke od jutra su okupirale plaže i čekale turiste, a frustrirale bi domaće ljude koji su tražili mjesto za svoje ručnike.
Nakon javnog savjetovanja prihvaćene su sve primjedbe, a bile su brojne, i to protiv postavljanja ugostiteljskih objekata/modula s terasama na marjanske plaže Prvu vodu, Kašjuni i Kaštelet.
Vidimo kako se tko u primjedbama izjasnio. Zanimljivo je da Društvo “Marjan” nije bilo protiv ugostiteljstva na Marjanu, nego su tražili da se smanji broj predviđenih ugostiteljskih sadržaja.
Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan, čije je novo vodstvo podržano od Društva “Marjan”, nije se uopće izjasnila o planiranim ugostiteljskim objektima.
Za razliku od njih, Građanska inicijativa Split i sada je izrazila izričito protivljenje planiranim ugostiteljskim objektima na Marjanu.
Također, Duška Boban (koja je pokrenula veliki prosvjed protiv gradnje Kerumova restorana na Prvoj vodi 2011.) uputila je, kao predstavnica Inicijative za Marjan, prijedlog da se zabrane novi ugostiteljski objekti, kao i izgradnja novih građevina na cjelokupnom prostoru Park-šume Marjan.
Ivoševićev obrat
Inicijativa “Get Getanima” napomenula je kako nije primjereno da se na lokaciji Prva voda postave tri modula i 120 kvadrata terase za ugostiteljsku djelatnost. Predložili su da se umjesto navedenih sadržaja postave WC i tuševi, zelenilo, te eventualno trgovački kiosk sa sladoledom, kavom i slično.
Njihova primjedba samo je djelomično uvažena.
– Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na eventualno postavljanje trgovačkog kioska sa sladoledom i kavom jer bi postavljanje sadržaja ograničilo opću uporabu pomorskog dobra – stajalo je u odgovoru.
Dakle, suprotno od onoga što je najavljivao dogradonačelnik Bojan Ivošević kad je gorljivo branio postavljanje ugostiteljskih modula i štekata po marjanskim plažama, došlo je do obrata. Kasnije je, doduše, Ivošević tvrdio da se ugostiteljski sadržaji ne mogu postaviti jer bi za njih trebalo donijeti posebne urbanističke planove uređenja, pa je napao Županiju kako je dopustila koncesiju “Dolisu” na Kašjunima.
No sad obrazloženje nadležnih ne glasi da se ugostiteljstvo na Marjanu ne može dogoditi zbog nedostatka urbanističkih planova. Možda je ipak razlog što je previše glasova bilo protiv po društvenim mrežama, a vidi se da se aktivistička scena podijelila.
Nekim su ugostiteljima odbijeni prijedlozi. Tako nije prošlo Mirjani Gudić da se u Plan uvrsti štekat na plaži Firule s 208 kvadrata terase i postavljanje osam stolova uz caffe bar na šetnici. Podsjetimo, nelegalni štekat njezine tvrtke “Franko&Ivan” na toj adresi pod imenom “Plava laguna” uklonjen je 2018. godine.
Odbijena je i primjedba ugostitelja Roka Kačunića i Darija Pavelina da se njihovoj tvrtki “Porta dva” ne ukloni objekt na “Željezničaru” na Bačvicama iz Plana upravljanja pomorskim dobrom za 2023. godinu.
U odgovoru stoji da je terenskim uvidom utvrđeno da se objekt sada nalazi na pomorskom dobru i da je veći od 12 četvornih metara pa se za njega ne može izdati koncesijsko odobrenje. Na “Jadranu” su ove godine izbrisana iz Plana dva šatora za masažu, svaki veličine pet kvadrata.
S druge strane, prihvaćen je prijedlog Tomislava Loze da se na Obali kneza Domagoja br. 1 doda nova lokacija za štekat. Dopuštena je terasa do 18 kvadrata.
Na Bačvicama ‘svega blaga‘
Bivšem vlasniku “Žbirca” Anti Akrapu prošao je prijedlog da se štekat uz kiosk kod “Željezničara” poveća na 120 kvadrata. Štekat uz kiosk kod bivšeg “Žbirca” na prijedlog “Metro Commercea” povećao se na 60 kvadrata. Osim toga, na Bačvicama je prvi put odobreno osam pedalina, šest SUP dasaka i četiri kajaka.
Na Duilovu, iznad plaže za pse, pojavila se ove godine lokacija za štekat od 120 četvornih metara uz dva ugostiteljska kioska.
Pročelnici Maji Đerek usvojen je prijedlog da se plaža ispred glavne vile u kompleksu Vile Dalmacije uvrsti u Plan upravljanja pomorskim dobrom za 2023. godinu za djelatnost “kulturne, komercijalne, zabavne i športske priredbe”. No ove godine nema Zapadne obale u funkciji kulturnih, komercijalnih, zabavnih i sportskih priredbi.