Čim 12. rujna završi razdoblje rezervacije soba u studentskim domovima, slijedi spuštanje rang-liste, kažu u Studentskom centru Split, gdje, poučeni iskustvom prijašnjih godina, očekuju kako će se ukazati pedesetak slobodnih mjesta na koja će pravo rezervacije imati studenti redoslijedom ispod crte.
Podsjetimo, pravo na subvencionirano stanovanje u splitskim studentskim domovima dobila su 1173 studenta (130 učenički dom), a još više ih je ostalo neupisanih (1263). Rekordan broj prijava i mnoštvo onih koji nisu uspjeli dobiti smještaj u studentskom domu rezultirali su značajnim brojem nezadovoljnih, trenutno angažiranih u "nemogućoj misiji" pronalaska podstanarskog stana u Splitu.
U gradu sveprisutne apartmanizacije slobodnih je stanova sve manje i manje, a cijene onih koji se nude na tržištu najma otišle su u nebo. Svote od pet stotina eura na mjesec (često i 700, 800 u slučaju većih stanova) najčešće se vrte u oglasima splitskih stanova, što su za mnoge dalmatinske studente (i one iz ostatka RH) i njihove roditelje cifre od kojih boli glava.
Zato ih još više frustrira činjenica što mnogi njihove kolege iz BiH, a tako je već godinama, koriste dvojno državljanstvo i mogućnost dobivanja dodatnih bodova za smještaj u domu na osnovi, često upitnog, socijalno-ekonomskog statusa zahvaljujući potvrdama o niskih prihodima kućanstava iz susjedne države. A takvih nije malo...
Službeni podaci za akademsku godinu 23./24 kažu kako je prema kriterijima za socijalno-ekonomski status dom dobilo 906 studenata (480 iz Hrvatske, 425 iz Bosne i Hercegovine, te jedan iz Srbije). I u protekloj akademskoj godini rezultati su bili slični - prema istim kriterijima dom su dobila 924 studenta. Uz također jednog iz Srbije, iz Hrvatske ih je bilo nešto više (513) u odnosu na one iz BiH (410).
Zanimljiv je, međutim, postotak studenata s prebivalištem u BiH koji su ostvarili pravo na smještaj u nekom od splitskih domova - njih 482 u akademskoj godini 2023./2024. od ukupno prijavljenih 777, što znači da je čak 62 posto među njima ostvarilo pravo na dom. Broj prijavljenih studenata s prebivalištem u RH bio je 1783, od čega je pravo na dom ostvarilo 689 studenata, što u naravi iznosi 38,6 posto.
- Dom je građen sredstvima EU fondova i mi moramo zadovoljiti sve ono što smo definirali prilikom apliciranja za njih, a to je da u domu mora biti smješteno 70 posto studenata koji su socijalno ugroženi - objašnjava Ivan Žižić, ravnatelj Studentskog centra Split, svjestan frustracija koje muče brojne studente.
No Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje, koji je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, neumoljiv je.
Onako kako je propisano u SC-u Split, ističu, i postupaju. Ravnatelj Žižić priznaje kako ga bole određene nepravde, pa bi i osobno volio kada bi se neke stvari u pravilniku mijenjale... I ne čuči samo, pojašnjava, problem u susjedstvu.
- Student iz Splita, Kaštela, Klisa, Dugopolja može ostvariti pravo na smještaj. Kriterij udaljenosti mjesta stanovanja od Sveučilišta ne postoji. I ove su godine predsjednik Studentskog zbora iz Splita i prorektor Sveučilišta u Splitu bili članovi povjerenstva za izmjenu pravilnika te su inzistirali na nekim značajnijim izmjenama. Nažalost, to se nije dogodilo jer se kasno krenulo s izmjenama. O tako važnim izmjenama počne se razgovarati 15. svibnja, što je kasno da bi se neke značajnije izmjene integrirale u softver koji obrađuje natječajnu dokumentaciju. Svima je jasno koje izmjene treba napraviti, stoga treba odmah danas krenuti mijenjati pravila za sljedeću godinu kako bi se sve stiglo na vrijeme i kako bi se svi dionici u procesu usuglasili oko izmjena – kaže Ivan Žižić.
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje određuje kriterije prema socijalno-ekonomskom statusu i prema uspjehu na studiju. Iskustva s prethodnih natječaja ukazuju kako zbrojem spomenutih kriterija dolazi do nerazmjera ostvarenih bodova za studente koji su socijalno-ekonomski ugroženi jer im kvotu za smještaj popune oni koji su ostvarili veći zbroj bodova na temelju izvrsnosti i obrnuto.
- Mišljenja smo da bi kreiranje uvjeta natječaja trebalo prepustiti sveučilištima jer su ona najbolje upoznata s problematikom i potrebama svojih studenata. Sveučilište u Splitu uvijek je išlo u smjeru da se kriteriji definiraju na razini sveučilišta i kad pitate kako studenti iz Kaštela mogu dobiti dom, odgovor je da mogu, jer je pravilnik definiran na razini RH i vjerojatno ga je kreirao netko iz perspektive Zagreba. Zagreb je velik, njegova okolica, sela i gradovi, pa možda nije zgodno putovati u grad na studij...
No, iz Kaštela postoji autobusna linija koja ide svakih dvadesetak minuta... S druge strane, pravilnik boduje i socijalni status i uspješnost na fakultetu i ti se bodovi zbrajaju, pa se dobije prosjek, koji nije dobar, jer se može dogoditi da netko tko je socijalno ugrožen ispadne iz cijele priče i ne uspije dobiti dom, a netko tko je izrazito uspješan isto tako može ostati bez doma. Više puta sam na povjerenstvima predlagao dvije rang-liste, jedna po kriteriju za socijalno-ekonomski status, a druga po kriteriju uspjeha na studiju. I da se definiraju kvote koliko će studenata po određenom ključu dobiti dodatne bodove. Zalagalo se za to i naše sveučilište, ali se nikada nije shvatio taj problem i kako bi ga se moglo dobro riješiti. No često je neka ustaljena pravila teško mijenjati - sliježe ramenima ravnatelj Žižić.
Zanimljivo je kako s potvrdama o socijalno-ekonomskom statusu studentske sobe u nekom od splitskih domova ne dolaze samo tražiti studenti iz BiH (najviše ih je iz Busovače, Viteza, Kiseljaka, Livna, Tomislavgrada, Doboja...), nego tu navadu imaju i brojni mladi Kaštelani, ali i žitelji sinjskog kraja, poglavito Brnaza. Roditelji im putuju na posao u Split autobusom, a oni traže subvencionirani smještaj u gradu i tako dodatno "ubijaju" istu priliku onima koji u Split dolaze studirati iz znatno udaljenijeg Knina ili Opuzena, Metkovića, Imotskog...
Ove godine je u grad pod Marjanom na studij došao i znatan broj maturanata iz Krapinsko-zagorske županije, Istarske županije i Dubrovnika, koji se najčešće odlučuju za nastavak obrazovanja na Medicini, FESB-u i Građevini. I njima je potreban krov nad glavom po što pristupačnijoj cijeni, a konkurencija za mjesto u domu sve je žešća.
- Nadamo se da će lokalna zajednica nešto napraviti u tom pogledu - veli ravnatelj Žižić, aludirajući na novi Zakon o turizmu i potencijalno ograničenje broja apartmana u gradu, čime bi se na podstanarsko tržište mogao vratiti veći broj stanova u zgradama.