Stabla na Marjanu počela su se ubrzano sušiti, a pogledom s Poljuda prema padinama park-šume može se dobiti romantična slika da su gustu borovu šumu mjestimično zahvatile jesenske boje.
No, stvarnost nije nimalo romantična, jer sve više stabala odumire, a nadležni još nemaju odgovor zašto se to događa. U dva mjeseca osušilo se oko 300 alepskih borova, uglavnom na sjevernoj strani brda.
U Javnoj ustanovi za upravljanje Marjanom potvrdili su nam neugodnu pojavu, te dodali da su se obratili za pomoć Hrvatskom šumarskom institutu iz Jastrebarskog s kojim su lani ugovorili projekt praćenja ima li na stablima u park-šumi patogenih nametnika.
Prema riječima Roberta Koharevića, ravnatelja Javne ustanove, moguća su dva uzroka - prvi je "stres" stabala koja fiziološki odumiru zbog iscrpljenosti sušom, vrućinama i udarima bure, a imaju niski imunitet, jer se radi o staroj šumi.
Drugi scenarij je, kako je kazao, još gori. U Institutu, naime, sumnjaju da je u pitanju parazit zvan nematoda koji napada alepski i crni bor, a spada u najopasnije štetne nametnike u Europi.
– Stručnjaci smatraju da se Marjan nalazi u rizičnom području za širenje invazivne nematode, jer ona napada alepski i crni bor, pogoduje joj mediteranska klima, a tu je i blizina Sjeverne luke kao mjesto mogućeg prijelaza – pojasnio je Koharević.
Drugim riječima, parazit je mogao doći u naš grad na skladišnim paletama ili drvnoj masi dovezenoj u teretnu luku. Kako je stigao na Marjan? Njegov prijenosnik su strizibube, a njih, po Kohareviću, ne zanimaju izolirani borovi na Spinutu, nego marjanska šuma gdje ima najviše hrane.
Prve laboratorijske analize obavljene na stablima i strizibubama nisu pokazale prisutnost nematoda. No, da bi bili posve sigurni, iz Hrvatskog šumarskog instituta odlučili su ponoviti istraživanje i u roku od dva tjedna uzeti uzorke za dodatnu analizu.
Prema dopisu koji je poslan Javnoj ustanovi, istraživanja su pokazala kako borove ne uništavaju potkornjaci. Ako je u pitanju nematoda koja izjeda stabla, onda je riječ o prvom slučaju u Hrvatskoj, a nametnik bi se u tom slučaju mogao s Marjana proširiti i na Čiovo, Šoltu i druga područja.
– Portugal je dosta stradao od nematode. U izvješću koje smo dobili taj se parazit uspoređuje s palminom pipom, a ona se već proširila po cijelom Jadranu. Zato se nadamo da ovdje nije riječ o tom nametniku. Što se tiče druge mogućnosti, da se radi o odumiranju stabala zbog starosti i iscrpljenosti, iz Instituta su kazali da su takve ubrzane procese fiziološkog odumiranja već lanjskih godina primijetili u šumama na području Benkovca i otoka Brača – napomenuo je ravnatelj.
Stručnjaci i djelatnici Javne ustanove nemaju još odgovor na pitanje zašto se borovi na Marjanu počinju sušiti od vrha krošnje prema dnu. Također, u gustoj šumi osuše se tek pojedini borovi bez obzira na njihovu starost.
– Angažirali smo najbolje stručnjake u Hrvatskoj. Ovo je nešto novo, nije uzrokovano lošim održavanjem ili gustim sklopom šume. Nažalost, biološki štetnici dolaze preko sadnih materijala ili starih paleta, više nema granica otkako smo u EU-u. Doduše, treba pričekati drugu analizu da vidimo što je u pitanju. Institut na još par mjesta u Hrvatskoj radi pokuse da bi utvrdio ima li ovih nametnika – kazao nam je prvi čovjek gradske ustanove.
Prema njegovim riječima, bez obzira radilo se o nematodama ili "stresu" stabala, sušenje borova trebalo bi prestati kad zahladi, ali ne isključuje mogućnost nastavka problema tijekom iduće jeseni.
Pile rade punom parom
Stabla na Lubinskom portu već se neko vrijeme suše, ali ta mikrolokacija, prema Kohareviću, nije povezana s najnovijim događanjima. Javna ustanova je u dva mjeseca posjekla oko 70 kubika drvne mase, odnosno oko 150 stabala, a u ovom trenutku još toliko ih ima posušenih u park-šumi.
Prema podacima iz 2008. godine, na Marjanu ima 64.000 stabala, a kada se za dvije godine bude radio novi "popis", stabla će u prosjeku imati oko 90 godina, zbog čega će Marjan spadati u staru šumu. Oko 90 posto površine pokriva alepski bor.