Dok se na sjevernoj strani Marjana vodi teški boj protiv potkornjaka, dotle se privatni vlasnici spremaju ukloniti dio šume na južnim padinama.
Za razliku od šume na sjevernoj strani koja je stara oko sto godina u prosjeku, na južnim obroncima je ona znatno vitalnija i nije zaražena potkornjakom, ali ljudski interesi žele je iskrčiti. Barem, onoliko koliko im pođe za rukom.
Naime, u postupku javne rasprave za Program gospodarenja marjanskom šumom javili su se privatni vlasnici i zatražili da se njihove parcele, koje su u katastru upisane kao poljoprivredna zemljišta, a obrasle su šumom, izdvoje iz tog programa.
I, upalilo im je. Izrađivači Programa gospodarenja, firma "Oikon", im je izišla u susret. Na zahtjev privatnih vlasnika iz Prijedloga Programa gospodarenja marjanskom šumom izbačeno je čak 37.100 četvornih metara šume, koja nije zaražena potkornjakom i mlađa je od borovine na sjevernoj strani.
– Sve skupa na zahtjev je izdvojeno 3,71 ha ovakvih površina, napominju iz "Oikona" – pozivajući se na Zakon o šumama.
Iz Ministarstva poljoprivrede potvrdili su nam da vlasnici koji imaju upisanu poljoprivrednu kulturu na katastru mogu posjeći stabla u park-šumi. Privatni šumoposjednik može posjeći stabla izrasla na površinama koje se vode kao pašnjak, livada i slično, i mora održavati katastarsku kulturu koja je upisana u katastru – stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva.
Drugim riječima, oni kojima su usvojeni zahtjevi da se izuzmu njihove parcele trebali bi ih iskrčiti od šume i baviti se nekom vrstom poljoprivrede. Jedan je u zahtjevu da mu se parcela izdvoji iz "Programa gospodarenja park-šumom Marjan" doista napisao kako mu je želja nakon odlaska u mirovinu obnoviti imanje djeda i baviti se poljoprivredom.
No, krčenje šume nije jeftino. Je li svim vlasnicima baš uzgoj blitve ili kapule razlog da zovu drvosječe? Ili je u pitanju konkretniji motiv zašto bi se isplatilo pilanje zdravih stabala, čupanje korijenja i odvoženje drvne mase, a to je očekivanje da će se na parceli jednom graditi?
Nebriga za javno dobro
Koliko vlasnika namjerava krčiti šumu ostaje vidjeti. No, očito su se vremena promijenila, nekad su ljudi poklanjali zemlju na Marjanu da bi Split imao "pluća grada", danas izgleda nitko ne da svoju zemlju za šumu kao javno dobro. Vlasnici se u primjedbama na Program gospodarenja čak bune što im posjetitelji park-šume prelaze preko njihova posjeda.
Pri tome je zanimljivo da su se na točke zakona iscrpno pozivali neki bespravni graditelji u park-šumi, što bi upućivalo kako su bili svjesni da krše propise kad su nedopušteno gradili na atraktivnim lokacijama.
Na javnom predstavljanju Prijedloga Programa gospodarenja u knjižnici "Marko Marulić" upitali smo izrađivača dr. Alana Bertu možemo li zatražiti izuzeće parcele koja je upisana kao poljoprivredna, a u naravi je šuma, te je koristiti ne samo kao poljoprivrednu, već i za ruralni turizam s nekom manjom kućicom. Tada nam je odgovorio da je to u načelu moguće. No, sada je bio oprezniji u odgovoru.
– Prema Zakonu o šumama, privatni vlasnici, odnosno posjednici mogu zatražiti da se njihova čestica isključi iz Programa ako je prema katastru neka druga kultura (osim šume), a u naravi je zašumljena. Izuzeće čestice iz ovoga programa ne znači da je ova čestica izuzeta i iz obuhvata zaštićenog područja park-šume te su vlasnici/posjednici dužni i dalje se pridržavati svih pravila i obveza koje nalažu svi ostali pozitivni propisi RH.
Što nije u Programu, nije šuma
– Ako se zemljište ne nalazi u šumsko-gospodarskom planu smatra se da ono nije šuma niti šumsko zemljište i ono se može privesti poljoprivrednoj namjeni, ako to nije u suprotnosti s prostorno-planskom dokumentacijom. Dopuštenje za čišćenje parcele koje podrazumijeva uklanjanje pojedinih stabala iz park-šume odobrava nadležno upravno tijelo Županije – napominju iz Ministarstva okoliša i energetike.