Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Splitprestižni timesov izbor

Splitsko sveučilište najbolje u regiji!

Piše Marijana Cvrtila
6. rujna 2017. - 17:47

Prvi put na jednoj od ljestvica koje rangiraju svjetska sveučilišta, Zagreb nije najbolje plasirano domaće sveučilište.

U utorak je objavljena najnovija i jedna od najprestižnijih ljestvica izvrsnosti svjetskih sveučilišta, Times Higher Education World University Rankings 2018. To je ljestvica britanskih novina Times, na kojoj je među tisuću, kako oni kažu, elitnih svjetskih sveučilišta, najbolje plasirano hrvatsko sveučilište ono – u Splitu.

Za nas je ta ljestvica zanimljiva iz nekoliko razloga. Ne samo stoga što je riječ o listi koja se, uz "šangajsku" i QS ljestvicu, smatra jednom od najvažnijih u rangiranju svjetskih sveučilišta, nego i zato što u zadnjih 14 godina, otkako vrednuje svjetske visokoškolske institucije, sve do lani hrvatskih sveučilišta na njoj nije ni bilo.

Strogo vrednovanje

Na lanjskoj ljestvici, koja je vrednovala 980 sveučilišta u svijetu, prvi put našlo se Zagrebačko sveučilište, i to u skupini institucija iznad 800. mjesta. Ove godine, za razdoblje do kraja 2018. godine, Times je ljestvicu objavljenu u utorak proširio na 1100 svjetskih sveučilišta iz 77 zemalja, a na njoj su se prvi put našla dva hrvatska sveučilišta, uz Zagrebačko još i ono u Splitu.

I ne samo što su na listu dospjeli prvi put, nego je Splitsko sveučilište odmah preskočilo Zagreb i plasiralo se u izvrsnu skupinu sveučilišta od 501. do 600. mjesta. Zagreb je lanjski ranking zadržao i na najnovijoj ljestvici za 2018. godinu gdje se, da budemo precizni, nalazi u skupini sveučilišta od 801. do tisućitog mjesta.

Timesova lista rangira sveučilišta pojedinačno do 200. mjesta, iza toga sve do 500. mjesta rangira skupine po pedesetak sveučilišta (od 201. do 250. itd.), a nakon petstotog mjesta u skupinama po stotinjak sveučilišta sve do 800. mjesta, kada dolazi predzadnja skupina u kojoj je dvjestotinjak sveučilišta (od 801. do tisućitog) i na kraju je njih nekoliko u skupini 1000+.

Koliko je uspjeh Splitskog sveučilišta velik, ma kako se skromnim činio, svjedoči i to što je ono najbolje plasirano sveučilište s ovih prostora – osim što su iza sebe ostavili Zagreb, Splićanima u leđa gledaju i Slovenci. Tako su i Ljubljansko i Mariborsko sveučilište u skupini od 601. do 800. mjesta, dok je Beogradski univerzitet, koji je lani dijelio sa Zagrebačkim pozicije iznad 800. mjesta, ispao s najnovije liste.

Ostalih sveučilišnih predstavnika iz zemalja nekad zajedničke države na ovoj ljestvici ni nema.

'Oxbridge' uvjerljivo najbolji

Najnovija je ljestvica također posebna po još jednom kuriozitetu – prvi put u 14-godišnjoj povijesti tog mjerenja vrh ljestvice najboljih sveučilišta pripao je dvama britanskim sveučilištima: najbolje svjetsko sveučilište je, kao i lani, britanski Oxford, a odmah iza njega je Cambridge, lani četvrtoplasirani. Treći je California Institute od Technology (2017. drugi, a broj 1 sve od 2012. do 2015./2016.), koji to mjesto dijeli također s američkim Stanfordom, dok je peti Massachusetts Institute of Technology (MIT) iz SAD-a. Dominaciju Britanaca i Amerikanaca u top deset prekida švicarski ETH-Swiss Federal Institute od Technology iz Züricha, na desetom mjestu.

Timesova ljestvica važna je i zbog toga što vrednuje izvrsnost sveučilišta, a ne samo "tehničke" kategorije. Tako obuhvaća 13 indikatora svrstanih u pet područja. Vrednuje nastavu i nastavno okruženje u koje ulazi, primjerice, broj osoblja sveučilišta po studentu, broj doktoranada u odnosu na broj prvostupnika, institucionalni dohodak i drugo.

U čemu briljiramo

U kategoriji "istraživanje" mjeri se količina, prihod i ugled, odnosno produktivnost istraživanja, a time i sredstva koja država daje za znanstvena istraživanja. Važna kategorija je i "citatnost", tj. utjecaj istraživanja, zatim "međunarodni pregled" koji uključuje omjer domaćih i stranih studenata te djelatnika, međunarodnu suradnju i slično.
Naposljetku, u kategoriji "prihodi industrije" vrednuje prijenos znanja u gospodarstvo. Splitsko sveučilište izvrsnim se pokazalo u citatnosti, međunarodnom pregledu i prihodima industrije, a nešto slabije je u broju doktoranada ("nastava") i istraživanju.

Želimo se uspoređivati s najboljima

– Radimo svoje, želimo se uspoređivati s najboljim svjetskim sveučilištima. Želja nam je da i ostala hrvatska sveučilišta uđu na ovu listu kako bismo zajedno ostvarili napredak naše male zemlje – prokomentirao je uspjeh Splićana prorektor Splitskog sveučilišta za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. Alen Soldo. Činjenica da su na ovoj listi najbolje domaće sveučilište i da su preskočili Zagreb, za Soldu je pokazatelj kako se u Splitu u protekle tri godine dobro radilo. No, ne bježe ni od problema.

– Drago mi je da su istraživači ove liste detektirali probleme kojih smo i sami svjesni. U predstojećem razdoblju želja nam je ojačati doktorske studije i internacionalizaciju Splitskog sveučilišta – ističe profesor Soldo, najavljujući osnivanje doktorske škole na sveučilištu koja bi objedinila sve doktorske studije, a radi se i na povećanju broja stranih studenata te jačanju međunarodne suradnje.

 

Izdvojeno