StoryEditorOCM
SplitUVIK KONTRA

Splitski vijećnici će sutra odlučivati o novom masakriranju prostora; o ledinu kraj zgrade policije urbanizam se nikad nije ‘očešao‘, a ni neće! A gdje je natječaj?

Piše Damir Šarac
24. studenog 2022. - 13:36

Na sjednici Gradskog vijeća u petak odlučivat će se o novom masakriranju Trga Hrvatske bratske zajednice. Kad Splićanima spomeneš taj ‘trg’, malo zastanu. Čekaj, di je to? Di je taj trg?

Aaaaa, ona ledina kraj policije. Ledina je jedina prava riječ za nedefinirani prostor, kombinaciju blata, nasutoga žala i asfalta koji se desetljećima koristi kao jedan od najvećih gradskih parkinga.

Za razliku od onoga što godinama tamo gledamo, u stvarnosti se radi o jednom od najvažnijih i nasloženijih gradskih prostora o koji se nikad nije očešao urbanizam.

Zapravo jest jednom davno, zamalo. Dovoljno je samo nabrojiti sadržaje zgrada na tom trgu-ledini kako bi se shvatilo o koliko kompliciranom prostoru je riječ i kojem se uvijek iznova pristupa kampanjski, paušalno i nikako.

Brisani prostor

Na toj ledini su Županijski sud, sada je izgrađen i Općinski sud, Centar za socijalnu skrb, Glazbena škola “Josip Hatze”, hotel “Globo”, Školska poliklinika, još jedna zgrada medicinske namjene, zgrada Croatia osiguranja, Trgovački sud, Policijska uprava, puno poslovnih prostora. Vjerojatno smo nešto zaboravili.

Ispod zemlje je čuvena stanica splitskog metroa, koja čuči u mraku i memli otkad je izgrađena početkom osamdesetih godina, a koja, vidjet ćemo, postaje još jedan važan protagonist na najvažnijoj splitskoj ledini.

Na tom brisanom prostoru dugo je planirana i gradnja nove zgrade gradske uprave, kad jednom administracija napusti Banovinu, pa i taj dio grada prepusti turizmu. Na Trgu HBZ-a struka je predlagala i postavljanje spomenika Franji Tuđmanu, koji je ipak završio na vratima gradskog porta.

Bilo je lakše nabrojiti sve zgrade i sadržaje koje se tamo nalaze nego ljude koji svakog dana tamo dolaze i prolaze. Na tisuće njih. Na relativno velikom prostoru imamo socijalnu, školsku, zdravstvenu, turističku, ugostiteljsku, prometnu, ako ćemo i parkirališnu namjenu. A sve je uokvireno gustom stambenom zonom. To je dovoljno da neki savjestan građanin površno upućen u nešto što zove urbanizam naivno zapita – zbog čega na tako kompliciranom prostoru nema urbanističko-arhitektonskog natječaja?!

I za manje intervencije na puno nebitnijim prostorima traži se taj institut, a kamoli u ovom kaosu javnih i privatnih sadržaja i interesa. Može li se takav prostor kreirati neprekidnim intervencijama politike, odlukama na sjednicama Gradskih vijeća, komad po komad, a da ga se konačno ne sagleda onako kako treba. Iz zraka.

Mađari drmaju

Pogledajmo što se pored svega ovog sada planira: vijećnici bi trebali odlučivati o smanjivanju broja parkirnih mjesta u budućim garažama sa 650 na 450 mjesta. Okej, ispod su važni električni i telekomunikacijski kabeli. I to je razumljivo. No javljaju se i novi problemi.

Mađarska komercijalna banka OTP, koja već drma gradom popunjavajući kadrovima i financijama sve potrebe splitske vlasti pa se pretvara u svojevrsnog pokrovitelja političke scene naše uboge provincije, želi preko OTP-nekretnina graditi poslovnu zgradu od 13.350 kvadrata pa traže od grada povećanje parkirnih mjesta u budućoj garaži s 986 na 1160.

To čak i nije nelogično, koliko je zbunjujuća činjenica da žele objekt tolike površine i nejasne “poslovne” namjene. Doduše, u Splitu više ništa nije nejasno. Kad čujete za novi projekt, u pravilu se radi o hotelu.

Ali sve to je ništa prema izmjenama koje traže Hrvatske željeznice, najsporiji i najneučinkovitiji oblik prijevoza u poznatom svemiru: dva postrojenja za odimljavanje i ventilaciju visine šest metara s dimnjacima od deset metara! Jer njihove, odnosno naše ferate gone na dizel! Obećali su iz HŽ-a da će se objekti i fumari ukloniti kad naša željeznica uđe u 20. stoljeće (nije greška) i pruge se elektrificiraju.

Premijer Plenković je nedavno u Egiptu najavio da će se taj revolucionarni tehnološki iskorak iz 19. stoljeća dogoditi do 2032. godine. I koje desetljeće kasnije, sudeći po njihovoj prosječnoj brzini. Predlaže se i kompromisno rješenje: zelenilom će se prekriti dimnjaci parnjača koje tutnje pod našim nogama. Ovo se čini kao neslana šala, a stvarnost je.

Zaboravljamo da je s gradom kao i s živim bićem ili kakvim strojem: ako jedan dio ne funkcionira kako treba kvar se prenosi dalje i bolest zahvaća cijeli organizam. Tako je i s ovim: kad je u mandatu gradonačelnika Andre Krstulovića Opare nakratko oživljena stara ideja o pružnom shuttleu koji bi vozio liniju Kopilica - Gradska luka, a jedna od stanica bila bi postojeća na Trgu HBZ-a, ismijavanju nije bilo kraja.

A kad je linija zamišljena davno prije našeg vremena prekinuta, shvatili smo da je to jedino rješenje: željezničku stanicu izmjestiti u Kopilicu, a pod gradom bi vozila brza elektrificirana ferata. U dalekim projekcijama sve do aerodroma na Resniku. E kako nemamo nešto takvo, kako smo taj projekt isprdali i nogirali, sada nam se usred grada nudi ono što jedino možemo imati: desetmetarski fumari s produktima izgaranja ugljikovodika.

Zbog čega se onda čuditi da ledina s važnim zgradama od javnog interesa, ironično nazvana ‘trg’, izgleda onakva kakva je sad: po njoj se brljavi kako kome padne na pamet.

Upravni i poslovni centar

Naravno, nije uvijek tako bilo. Već smo i dosadni s tim kreiranjem prostora iz davnina: Društvo arhitekata je u veljači 1981. raspisalo u ime Zavoda za izgradnju Splita pozivni natječaj na državnoj razini za uređenje Trga Marxa i Engelsa kako se ledina ranije zvala, u to doba prostor za cirkuske šatore i parking kamiona.

Prvu nagradu dobili su Frano Gotovac i Stanislav Mladinić iz “Konstruktora”, a autori su zamislili kružni trg s javnim zgradama i snažnim pješačkim koridorima, koji je trebao postati novi upravni i poslovni centar grada. Ništa od ovog nije se provelo; skupa s Marxom & Engelsom projekt je bačen u neki koš, a došlo je samo novo ime i stari jad.

Iz nekog razloga nepoznatog razumu izbjegava se natječaj, pa se važnim prostorom i njegovim izgledom i namjenom bave političari i investitori umjesto urbanista i arhitekata. Tako da nije čudno što izgleda baš ovako, a bit će još i gori. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2022 14:10