StoryEditor
SplitSEA-EU

Splitska prorektorica Đurđica Miletić: Potičemo virtualnu mobilnost i prilagođavamo se za mogući drugi val koronavirusa

Piše Mila Puljiz/Universitas
28. srpnja 2020. - 09:05
Đurđica Miletić: Bilateralne učionice i razvoj kratkoročnih mobilnosti kroz SEA-EU odličan su uvod u novi oblik mobilnosti koji će se u Europi provoditi od jeseniBožidar Vukičević/HANZA MEDIA

Nedavno održan prvi sastanak projektnog upravnog odbora Europskog sveučilišta mora (SEA-EU) Sveučilišta u Splitu s vanjskim partnerima, savjetnicima, pridruženim članovima bio nam je povod razgovoru s prof. Đurđicom Miletić, prorektoricom za međunarodnu suradnju i voditeljicom projekta The European Universities of the Seas (SEA-EU).

Prvi sastanak je iza vas. Objasnite nam ulogu vanjskih partnera, savjetnika i pridruženih članova u projektu?
– Svih šest ravnopravnih partnera u SEA-EU savezu Europska sveučilišta mora (Sveučilište u Cadizu – Španjolska, Sveučilište u Kielu – Njemačka, Sveučilište u Brestu – Francuska, Sveučilište u Gdanjsku – Poljska i Sveučilište u Malti – Malta) predlažu ili imenuju i savjetnike alijanse, te pridružene članove i ostale vanjske dionike. To omogućuje snažnu implikaciju ideje umrežavanja europskih sveučilišta u savez na društvo u cjelini.

Savez sveučilišta nije samo sveučilišni, znanstveni ili nastavni. Alijansa ima za cilj povezati istraživanje – edukaciju – gospodarstvo – društvo – okoliš, čime se posebno bavi peti radni paket SEA-EU, pod nazivom Making the quintiple Helix a reality.

Tu se jasno vidi i značenje i potreba savjetnika kao što su prof. Miroslav Radman i dr. Danica Ramljak, pridruženih članova projekta (Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, Erasmus Student Network Hrvatska, Hidrografski institut, Ericsson Nikola Tesla d.d., Splitsko-dalmatinska županija, Invento Capital partners Optimizacija, DIV grupa) te ostalih vanjskih dionika (stakeholdera) kao što su Ministarstvo turizma, Udruga Sunce, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša; BlueSun Hotels & Resorts i Supetrus hoteli d.d.).

Njihova uloga je nadzirati i vrednovati primjenu rezultata SEA-EU projekta, umrežavanje sveučilišta s industrijom, istraživačkim institutima, identifikacija budućih brendova, razvijanje novih zajedničkih ideja i projekata te diseminacija projekta.
 

Voditeljica ste projekta Europskog sveučilišta mora (SEA-EU) za Sveučilište u Splitu. Koje se aktivnosti od interesa za akademsku i širu društvenu javnost trenutačno odvijaju kroz projekt i kako je organizirano upravljanje tako opsežnim projektom?

– Možemo se pohvaliti dobrom organizacijom jer smo kao uprava sveučilišta uspjeli u umrežavanju čitavog Sveučilišta. Naš rektor prof. Dragan Ljutić omogućio je ustrojavanje SEA-EU ureda u sklopu Sveučilišta na čelu s tehničkom voditeljicom Ivanom Jadrić, koji pružaju neophodnu administrativnu podršku svima uključenima u aktivnosti SEA-EU. Svi naši prorektori uključeni su u aktivan rad pododbora te su svakodnevno u kontaktu sa svojim kolegama diljem Europe. U ovom trenutku sa Sveučilišta u Splitu je u projekt uključeno 40-ak eksperata kroz radne skupine.

Aktivne su ekspertne skupine na razini alijanse za čitav niz aktualnih pitanja, od digitalizacije, virtualne mobilnosti, automatskog priznavanja kvalifikacija, skupine za plavu ekonomiju, društveno-korisno učenje i migracije. Počele su aktivnosti umrežavanja istraživača kroz SEA-EU projekt. U tu svrhu je stvorena zajednička baza istraživačkih grupa. Trenutačno se u bazi, koja se stalno nadopunjava, nalazi više od 160 istraživačkih grupa. To su sve grupe koje traže međunarodnu suradnju u SEA-EU okvirima te tako jedni drugima žele biti vidljivi za zajednička istraživanja i projekte.

Umrežavanje sveučilišta

Priprema se i Manifest Europskog sveučilišta mora?
– Na nedavnom virtualnom sastanku šest rektora od 19. lipnja, pripremljeni su temelji zajedničke srednjoročne strategije naših šest sveučilišta. Na tom sastanku osnovana je radna skupina koja će prema naputcima rektora pripremiti Manifest alijanse, koji je usvojen na Governing boardu 13. srpnja. Riječ je o zajedničkim naporima da se prevladaju negativni učinci pandemije koronavirusa, posebno na mobilnost koja je u fundusu alijanse, te jačanju uloge studenata, kao i težnjama da se umrežavaju sveučilišta u cijelosti, a ne samo maritivni sektori.

Što sudjelovanje u Europskom sveučilištu mora znači našim studentima?
– Kroz Europsko sveučilište mora (SEA-EU) studentima se pruža jedinstvena prilika da sami dizajniraju kurikulume, nadilazeći granice kultura i jezika, da se grade specifična znanja i vještine koje će biti zastupljene u budućnosti te da studenti, međusobno povezani kroz brojne aktivnosti uz pomoć združenih nastavnika, istraživača, tvrtki iz okruženja, zajednički traže rješenja budućnosti.

Zamislite samo da imate prilike studirati na sveučilištu koje broji više od 120.000 studenata, 16.909 nastavnika i istraživača, 4117 istraživačkih grupa, 68 fakulteta i 32 pridružena partnera, kako smo predstavljeni na kick-off sastanku europskih sveučilišta u Bruxellesu u studenome prošle godine.
 

Predsjednica ste Radne skupine za internacionalizaciju. Recite nam nešto o tome.
– Rektorski zbor je osnovao Radnu skupinu za pitanja internacionalizacije kako bi se detaljno raspravio prijedlog mjera za unaprjeđenje internacionalizacije u domeni studiranja koje je izradilo Sveučilište u Rijeci.

Prvi sastanak radne skupine održao se ovdje u Splitu (virtualno-fizički) s ciljem pronalaženja rješenja koja će biti u skladu s interesom javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Već na ovoj prvoj sjednici otvorile su se i druge aktualne i međunarodne teme od posebnog interesa za javna sveučilišta u Republici Hrvatskoj, kao što su: Posljedice pandemije COVID-19 na internacionalizaciju – iskustva hrvatskih sveučilišta, Nova Povelja za visoko obrazovanje 2021. – 2027., te dosadašnja partnerska iskustva Sveučilišta u Zadru i Splitu u Europskim sveučilištima – što može biti od interesa svim javnim sveučilištima u RH.

Također ste i predsjednica Povjerenstva Sveučilišta u Splitu za praćenje koronavirusa?
– Tako je, u ožujku i travnju brojni studenti Sveučilišta u Splitu koji su bili na razmjeni diljem Europe našli su se u vrlo teškoj situaciji. Granice su se zatvarale, fakulteti su prelazili na učenje na daljinu, preko noći našli su se zatvoreni u stanovima europskih gradova daleko od svojih obitelji.

Naše Povjerenstvo bilo je u stalnoj koordinaciji s Civilnim stožerom, epidemiolozima i upravama svih sastavnica Sveučilišta u Splitu. To nam je omogućilo učinkovito djelovanje s izvrsnim rezultatima – očuvali smo zdravlje naših studenata i djelatnika. Djelatnice Ureda za međunarodnu suradnju svakodnevno su bile u kontaktu s blizu 90 studenata koji su za vrijeme pandemije ostali u inozemstvu, zajednički tražeći rješenja.

Kontaktirali smo 14 veleposlanstava u zemljama u kojima je bio barem jedan naš student, u Europi i šire, i aktivno sudjelovali u njihovu povratku u Hrvatsku kada je to bilo moguće.

Posebna briga bilo je i više od 100 međunarodnih studenata koji su za vrijeme zatvaranja granica ostali u Splitu. Njima smo nastojali biti na usluzi 24 sata za sve njihove potrebe, biti im i profesori i obitelj i prijatelji, uvijek imajući na umu da se u istoj situaciji negdje tako nalaze i naši studenti koji će trebati pomoć.

Ovom prigodom želim naglasiti iznimno zalaganje osoblja studentskih domova u Splitu, posebno ravnatelja Ivana Žižića i člana sveučilišnog povjerenstva za praćenje COVID-19 Marijana Bašića, koji su pronalazili rješenja i kada je to naizgled bilo nemoguće za naše međunarodne studente.
 

Kako se mobilnost odvija u ovakvoj situaciji i koje je preinake u praksi donijela pandemija i sve povezano s njom?
– Naš Ured za međunarodnu suradnju, u suradnji s Erasmus koordinatorima na sastavnicama, svakodnevno i intenzivno radi na uspješnom zatvaranju odlaznih studentskih mobilnosti iz ljetnog semestra ak. god. 2019./2020. Veliki dio tih mobilnosti je pogođen višom silom te su prekinute, ali i značajan broj njih se nastavio putem online nastave.

Izazov je sada na svima uspješno kompletirati i procese priznavanja ishoda stečenih na mobilnosti, kao i uspješno zatvoriti financijsku konstrukciju svake takve mobilnosti u ovom, u najmanju ruku, neobičnom semestru. Također, tu su nam još uvijek strani studenti koji se pomalo vraćaju svojim domovima.

Uobičajene aktivnosti koje prethode mobilnostima studenata i osoblja nisu ni u jednom trenutku zaustavljene. Tijekom lock downa, radilo se od kuće i redovito su objavljivani svi natječaji za mobilnost, naravno, uz klauzulu da će se moći ostvariti čim to epidemiološka situacija dopusti. To znači da smo mi spremni nastaviti s aktivnostima fizičke mobilnosti čim to bude moguće.
Uvedene su i neke novosti, poput online prijave na natječaje. Sve prakse koje smo usvojili tijekom rada na daljinu, a koje su se pokazale korisnima, namjeravamo i zadržati.

Ovdje bih željela posebno istaknuti predanost i srčanost djelatnika u Uredu za međunarodnu suradnju, koji su se pod vodstvom voditeljice Ureda Ane Ćosić izvrsno organizirali i prilagodili novonastaloj situaciji.

Sedmogodišnje razdoblje Erasmus+ (2014. – 2021.) uskoro završava. Što možemo očekivati od novog programa?
– Vjerujemo da će novi program odgovoriti na brojne izazove koji su se pokazali kroz prethodno programsko razdoblje, a tu prvenstveno mislimo na fleksibilnost i inkluzivnost pristupa programima mobilnosti, uz veće korištenje digitalnih alata i digitalizaciju procesa koji bi poboljšali učinke fizičke mobilnosti. Koliko god možda praktična bila, virtualna mobilnost ne treba nikad zamijeniti fizičku, ona je njezina dopuna, priprema za fizičku mobilnost ili samo jedna komponenta u cjelovitom iskustvu mobilnosti.

Na tragu tih načela, Sveučilište je u svibnju na sjednici Senata izglasalo strateški dokument pod nazivom Erasmus Policy Statement, koji je preduvjet za sudjelovanje u Erasmus+ aktivnostima. To je svojevrsna strategija internacionalizacije ustanove u kojoj razvijamo svoje vizije u području međunarodnih aktivnosti, a koje se drže okvira najviših standarda Europskog prostora visokog obrazovanja. Izradu dokumenta koordinirao je Ured za međunarodnu suradnju, a svoj doprinos su dale brojne službe Sveučilišta i sastavnica: Odjel za znanost i inovacije, Odjel za nastavu, SEA-EU ured, predstavnici Studentskog zbora i ESN Split.

Studentska mobilnost

Od ove godine Sveučilište u Splitu je i član EUF-a?
– Da. The European University Foundation jedna je od najprestižnijih sveučilišnih mreža u Europi. Glavna misija joj je zalaganje za moderan, jak i kompetitivan Europski prostor visokog obrazovanja, s naglaskom na povećanje kvalitete studentskih mobilnosti. U zadnjih nekoliko godina ključni su suradnici Europske komisije u digitalizaciji programa Erasmus+ te su poznati kao kreatori alata digitalizacije kao što su Erasmus Without Paper, Online Learning Agreement, Erasmus+ App te MyAcademicID – European Student Card.

Ovdje aktivno surađujemo s University of Vienna, Ghent University, Charles University in Prague, University of Porto, University of Barcelona, Paris 1 Panthéon-Sorbonne, Roma Tre University, Erasmus University Rotterdam, University of Warsaw, Saint Petersburg State University.

Nažalost, naša zajednička godišnja konferencija pod nazivom Open Space, koja se trebala održati u Splitu početkom srpnja ove godine i okupiti stotinjak predstavnika inozemnih visokih učilišta, odgođena je zbog pandemije za srpanj 2021. godine.
 

Projekt bilateralnih učionica?
– Ideja bilateralnih učionica provodi se kroz alijansu SEA-EU. Zajedno s našim europskim partnerima u Cadizu, Brestu, Gdanjsku, Malti i Kielu tražimo načine kako razviti virtualnu mobilnost. Začetnici ove ideje su kolege iz Bresta, a podrazumijeva izvođenje predavanja na engleskom jeziku, dogovorena u suradnji dva profesora SEA-EU alijanse, koja se izvode u interakciji sa studentima putem sustava videokonferencije u realnom vremenu.

S realizacijom bilateralnih virtualnih učionica počinje se već na jesen na razini preddiplomskih studija i cjeloživotnog obrazovanja, a za sada imamo prijavljenih 13 profesora s pet sastavnica Sveučilišta u Splitu.

Bilateralne učionice i razvoj kratkoročnih mobilnosti kroz SEA-EU odličan su uvod u novi oblik mobilnosti koji će se u Europi provoditi od jeseni, a to je Blended mobility. Zapravo je to prilagodba zbog mogućeg drugog vala pandemije.

To znači da će se mobilnost započeti virtualno pa kada to okolnosti vezano uz pandemiju dopuste u pojedinoj zemlji, mobilnost se može nastaviti fizički. Naravno, ključno je da naši studenti za oba oblika studiranja dobiju potporu.
Treba istaknuti i kako je uprava Sveučilišta na čelu s rektorom prof. Draganom Ljutićem osigurala prostor SEA-EU uredu te

Uredu za međunarodnu suradnju, te bi od jeseni trebali biti smješteni u Sinjskoj ulici, u centru grada. U tom prostoru oprema se i virtualna učionica, financirana iz SEA-EU projekta. Opremamo je u dogovoru s našim SEA-EU partnerima i prva je takve vrste u Hrvatskoj, a služit će podizanju kvalitete virtualne nastave i održavanja.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. rujan 2020 16:54