Nakon skoro 30 godina, sindikat Preporod napokon ima svoje prostore, i to na adresi Domovinskog rata 64. U petak tamo su Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod i Sebastijan Troskot, voditelj Područnog ureda u Splitu, održali konferenciju za medije na temu hoće li se i u novoj školskoj godini smanjivati cijena rada prosvjetara.
Odnosno, koja su očekivanja od kolektivnih pregovora za osnovne i srednje škole, kao i za temeljni kolektivni ugovor, te od novog Zakona o plaćama koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine.
- Ovu temu neće biti lako staviti u fokus javnosti, iako je ovo početak priče koja će trajati mjesecima i u prvom tjednu će se teško natjecati s temom cjelodnevne škole. No, nakon toga ovo će biti tema svih tema. Pred sindikatima javnih službi su tri presudna mjeseca, možda i tri najvažnija mjeseca u 30 godina postojanja sindikata javnih službi u ovoj državi – naveo je u uvodu Željko Stipić i nastavio s uvođenjem u problematiku:
- Kroz inflaciju se smanjuje cijena rada, ali nije svejedno hoćete li tu bitku izgubiti s 3:0 ili 3:2, jer o tom rezultatu ovisi koliko će vam poslije trebati godina da se vratite na staro. Unatrag tri godine svjedočimo smanjenju cijene rada u javnom sektoru, pogotovo u školstvu. Godine 2021. nema rasta plaća, ali imamo inflaciju od 2,3 do 2,4 posto. Onda dolazi 2022. godina, koja je bila pogubna, kad imamo inflaciju od 13 i 14 posto, a kroz povišice uspijevamo anulirati 4 do 4,5 posto. Tu dakle imam 10 posto smanjenje cijene našeg rada.
- U 2023. imali smo dvije povišice, u svibnju od dva posto, i ovu koju kolokvijalno zovu 60, 80 i 100 eura, koja na razini cijele godine iznosi 4 posto, a inflacija je 7,4 posto. To znači da imamo zaostajanje i ove godine. Uz to, živimo u zemlji u kojoj prehrana i cijena energenata sudjeluju u velikom postotku u troškovima života. To navodim zato što se stvari predstavljaju potpuno drukčije – istaknuo je Stipić, te nastavlja:
- Aktualna vlast predstavlja da sve radi u interesu građana, a da su joj od posebnog interesa radnici u javnim i državnim službama. To, naravno, nije tako, odnosno ako ova vlast želi pokazati da je to u nekoj većoj mjeri tako nego što stvarno jest, onda će morati u idućih nekoliko mjeseci to i pokazati. Nama je dosta ispraznih priča, demagogije i PR-ovskog predstavljanja stvarnosti!
Dodaje da istina mora biti pokretač svega što će sindikati raditi u sljedećih nekoliko mjeseci.
- Kroz dva do tri tjedna čekaju nas kolektivni pregovori. Ako ova jesen ne bude vruća iz sindikalnih razloga, bojim se da će malo toga od sindikata, barem kad su u pitanju javne i državne službe, uopće preostati. Prvo idu pregovori za osnovicu, koji su nam zadnja šansa u ovoj godini da interveniramo u cijenu rada. Naime, koeficijenti nisu predmet pregovora i oni će se dogoditi kao rezultat nove uredbe o koeficijentima. Čuli smo od premijera da će plaća za siječanj u veljači biti isplaćena po novim koeficijentima.
- Njima se jako žuri, očito je da izbori idu u rano proljeće i oni prije tih izbora žele povećati plaće u javnim i državnim službama temeljem novih koeficijenata. Međutim, zagrijavanje za to bit će pregovori o osnovici. Tu će se vidjeti koliko su oni stvarno spremni intervenirati u cijenu našeg rada. Postojeća osnovica, koja je sada 902 eura, trebala bi doživjeti povišicu između 3 i 5 posto kako bismo za ovu godinu anulirali zaostajanje.
- Bit ću jasan, umjesto osnovice od 902 eura, zahtjev sindikata trebao bi biti osnovica od 947 eura, odnosno 5 posto veća osnovica. Mi nećemo pregovarati samo o osnovici, već i o božićnici za ovu godinu i obećano nam je da će se ove godine prvi put radnicima u javnim i državnim službama isplatiti uskrsnica. Za božićnicu, koja je sada 232 eura, minimum naših očekivanja je da ona bude povećana do visine regresa, dakle 300 eura, a da uskrsnica prati regres i božićnicu, za početak.
Stipić očekuje da će to biti minimum zahtjeva sa sindikalne strane.
- Vidjet ćemo kako će se Vlada postaviti. Osnovica i koeficijent moraju voditi povećanju koje će se kretati između 10 i 15 posto minimalno, ako ne želimo da se cijena rada u javim službama, a onda i u školstvu, definitivno sroza.
Ako bi Zakon o plaćama, koji je prošao prvo čitanje u Saboru, značajno nepromijenjen prošao za drugo čitanje, onda u školstvu više ništa neće biti isto, kaže Stipić.
- Dobit ćemo ravnatelje koji će u pravom smislu biti vladari života ljudi koji rade u školama. To će za posljedicu imati poslušništvo kojeg je bilo i do sada u školama. Ali nakon što se ravnateljima da mogućnost da utječu na plaću radnika, to će za posljedicu imati bijeg iz škola svih onih koji ne žele u takvim uvjetima raditi u školama, što će za posljedicu imati da će nam se povećati nestručna nastava, koja nam je ionako veliki problem. Dakle, ništa više neće biti isto.
- Tome treba dodati da će se uloga sindikata značajno smanjiti, jer bit će samo njihov predstavnik u tijelu za žalbe na ocjenjivanje radnika. Daje se, naime, ovlast ravnatelju da on sam ocjenjuje sve radnike, a pritom u školi od 60 radnika samo trojica mogu dobiti najvišu ocjenu, među kojima je i ravnatelj, kojeg ocjenjuje Školski odbor, a znamo koliki je utjecaj ravnatelja na školske odbore. Da nije tragično, bilo bi smiješno, i to se mora zaustaviti po svaku cijenu.
- Mi nismo protiv ocjenjivanja, već smo za ocjenjivanje koje će se temeljiti na objektivnim kriterijima, ocjenjivanja u kojem neće sudjelovati samo ravnatelji, već i predstavnici radnika, ako treba i predstavnici roditelja. Ako vam ravnatelj na kraju godine da negativnu ocjenu, slijedi ništa drugo nego otkaz - istaknuo je Stipić.
