Možda ćete se sjećati riječi ravnatelja splitskog botaničkog vrta koji je s početkom radova na njegovoj revitalizaciji pun nade najavio otvorenje do kraja prošle godine? Vjerojatno mu ni u peti nije bilo da će s početkom idućeg ljeta upravo on biti taj koji će se zauzeti za još jedno produženje roka za dovršetak radova i to u nastojanju da od pritiska ispunjavanja vremenskih obaveza zaštiti upravo najveću vrijednost vrta.
Nestrpljivi da povirimo iza kulisa 11.4 mil kuna (bez PDV-a) vrijedne obnove ove idilične lokacije na južnim padinama Marjana za obilazak smo zamolili profesora Mirka Ruščića, ravnatelja vrta, koji nam je rasvijetlo razloge kašnjenja radova na njegovom uređenju.
- U revitalizaciju botaničkog vrta u Splitu, kojime upravlja Prirodoslovno matematički fakultet započeli smo u prosincu 2020.g i krajnji rok je trebao biti već kraj 2021. g, ali je zbog objektivnih okolnosti produžen do 31.05. 2022.g. No, kao što vidite, radovi još uvijek nisu završeni. Razloga je mnogo, prije svega tu je korona kriza koja je otežala nabavku nekih materijala, te poskupila cijene što će sigurno utjecati na ukupnu cijenu projekta. Osim toga dodatno su se otvarali neki nepredviđeni radovi, poput gradnje dvojih dodatnih skala na glavnoj šetnici, kao i nemalog broja suhozida. Iako je u startu prema zahtjevu konzervatora bila predviđena suha gradnja, kako se dio postojećih suhozida urušio, tako je i struka na kraju zatražila da se svi trajnije sačuvaju povezivanjem betonom – navodi naš domaćin dok se na prašnjavoj šetnici svakih par koraka mimoilazimo sa skupinom užurbanih radnika zauzetih poslovima na uređenju okoliša.
'To bi bio fijasko'
Iza sebe ostavljamo izgrađenu biljetarnicu, obnovljene staklenike i novi praktikum, pa duž šetnice prolazimo uz buduće vidilice s kojih puca prepoznatljiv pogled na akvatorij uokviren borovinom i nekim novim vrstama.
-Tu imamo više vrsta hrasta, evo ovaj crveni je iz Amerike, zatim araukariju iz Čilea i drugu iz Australije, koja se izgleda nažalost nije primila. Po dovršetku uređenja staza i sustava navodnjavanja predstoje hortikulturni radovi, no s time se kasni tako da smo se našli u dilemi. Sad su već visoke temperature pa čak i uz sustav navodnjavanja koji će uskoro profunkcionirati doba godine nije pogodno za sadnju. Ja sam i na zadnjem sastanku inzistirao da bi s hortikulturnim radovima trebalo sada prestati i prebaciti ih za jesen. Jer u se u protivnom izlažemo velikom riziku da te biljke neće preživjeti šok presađivanja. Kao što ste mogli vidjeti skoro 10 posto od 50-ak biljaka koje su već posađene se nije primilo, odnosno posušile su se unatoč pravovremenoj sadnji i zalijevanju. To je u jednom manjem dijelu uvijek prijetnja, no kada bi preko 1150 preostalih biljaka sadili u ovim uvjetima bojim se da bi to bilo pravilo, a ne iznimka. Neki forsiraju da se to sve sad posadi, čak i nadzor za hortikulturne radove, jer se svi nastoje uklopiti u zadane vremenske okvire za dovršetak projekta. No ja smatram da bi to bilo nasilje nad biljkama. One se teoretski mogu primiti, ali je to po meni, poznavajući biljku i struku, nije pametno – navodi naš sugovornik osvrćući se i na prijeteće troškove.
To bi, kaže, svakako značilo povećanje naknadnih troškova, jer bi projekt bio zvanično završen i zaključen, financijska crta podvučena, a kroz koji bismo mjesec imali vrt pun uvelog bilja koje se nije primilo i potrebu da se osiguraju dodatna nepredviđena sredstava kako bi se iste zamijenimo novima.
-To bi tek bio fijasko - naglašava.
- Idealno bi bio da ih sadimo u listopadu i vjerujem da je to i više nego dovoljan razlog da se izvođačima odobri još jedno produženje. Jer svako od ovih stabala košta deset i više tisuća kuna, tako da taj rizik nije zanemariv. To bi bile velike štete i za vrt i za Grad - dodaje zastavši pred betonskim bazenom smještenim povrh nekadašnje vodospreme.
Unaprijed su rezervirane
Ovdje će se, doznajemo smjestiti vodene biljke, duž pergola na vidilicama posadit će se penjačice, a gotove su i metalne oznake za polja, dok na vizualnom identitetu rade dizajneri iz tvrtke ˝Kazinoti & Komenda˝.
-Radi se punom parom – nastavlja Ruščić. - Da je ovoliko ljudi radilo od prvog dana moguće da bi se manje kasnilo, ali se na neke stvari nije mislio na vrijeme pa tako i same biljke kasne. Doduše, neke su planirane za sadnju po fazama pa nije svih 1150 vrsta trebalo imati odjednom, ali moglo se bolje planirati. U trenutku kada se radio popis biljaka za vrt bilo ih je dovoljno svuda po centrima, no kasnije su moguće i zbog korona krize bile teže dostupne, tako da je izvođač radova, tvrtka ˝Tech –gradnja˝ iz Zagreba, u nastojanju da nadoknadi izgubljeno krajem prošle godine angažirala i podizvođača tvrtku ˝Cvjetko´, (op.a u vlasništvu Vice Mihanovića), koja je u ovoj fazi projekta zadužena za nabavu biljnog materijala. Ali da se na to mislio na vrijeme, da su ih unaprijed rezervirali sad ne bi imali problem – navodi prof. Ruščić, ravnatelj botaničkog vrta.
