StoryEditor
Splitovo ne smijete ignorirati!

Roditelji, obratite pažnju na ove simptome: mogu ukazivati na ozbiljan problem, a čekanje na stručnu pomoć sramotno dugo traje

Piše Nina Glučina
4. travnja 2018. - 19:05
prvasici_tablet35-161116

Rano prepoznavanje teškoća, karakteristične pogreške djece s disleksijom i disgrafijom, posljedice disleksije i disgrafije te kako pomoći djetetu s tim teškoćama teme su koje je predstavila logopedica Danijela Matulić na tribini u Gradskom kotaru Blatine-Škrape.

Disleksija je specifična teškoća čitanja, a disgrafija teškoća pisanja, koje se najčešće javljaju zajedno. Rijetki su slučajevi disleksije bez disgrafije i obrnuto, a koliko je ove teškoće kroz rad s djecom moguće ispraviti, pojasnila je Matulić, voditeljica edukacije.

- Najbitnije je u prvom trenutku kada se primijete teškoće javiti se logopedu, psihologu ili nekom trećem iz školske ili vrtićke stručne službe. Roditeljska intuicija je sveta stvar i u većini slučajeva je točna. Zato, kada posumnjate da vaše dijete ima teškoću, odmah se javite logopedu - naglasila je logopedica.



Nakon što roditelji odrade svoje, jako bitna su još dva čimbenika - učitelji i logopedi te ostali stručni suradnici. Trokut koji u Hrvatskoj nažalost još uvijek dobro ne funkcionira.

- U mnogim školama, pogotovo na otocima i u zaleđu, nema stručne službe, a učitelji nisu educirani za takve teškoće kod djece. Učenici se zbog svega toga teško školuju. Nitko za djecu s disleksijom i disgrafijom nema razumijevanja, a što je najgore, nemaju omogućenu niti potrebnu terapiju unutar ustanove - naglasila je Matulić.

Uz sve spomenuto, problem je i manjak stručnjaka u vrtićima, školama i privatnim ustanovama.



- Ogromne su gužve za logopedske terapije i zna se čekati po godinu dana. Znači, prepozna li roditelj da dijete sa šest godina ima disleksiju, ono će tek sa sedam početi terapiju. U Splitu radi jedan logoped na 1200 vrtićke djece, dok je u školama ipak nešto manje djece s kojom radi jedan stručnjak. I u školama, a pogotovo u vrtićima, je premalo logopeda, i na tome bi se svakako trebalo poraditi. Pogotovo u vrtićima, jer je rana intervencija najbitnija - upozorila je voditeljica skupa.

'Nemojte to raditi svojoj djeci'

Mnogi roditelji zbog vlastitog srama ne žele priznati da im djeca imaju teškoće i da im treba više vremena za savladati gradivo nego vršnjacima iz razreda, zbog čega svojim mališanima smanjuju šanse da budu bolji i na vrijeme isprave svoje zaostatke.

Nemojte to raditi svojoj djeci, poručuje logopedica, time im ne pomažete pokraj svih nedostataka u sustavu koje već postoje.

- Ako nam djeca dođu u ranoj dobi, dakle u prvom ili drugom razredu osnovne škole kada se posumnja da imaju ovu teškoću, tada se s njima može jako lijepo raditi i s vremenom doći do tečnosti i točnosti čitanja. S učenicima koji dođu u kasnijoj dobi, u višim razredima osnovne škole, više radimo na razumijevanju pročitanog, a manje na tehnici čitanja. Ta djeca nažalost ostaju loši tehnički čitači - rekla je Matulić i dodala da se ne smije zaboraviti poticati i ohrabrivati djecu s ovom teškoćom jer ona mogu sve.

Obratite pažnju na ovo

Roditelji, ovo su simptomi koje ne smijete zanemarivati ako vaše dijete u predškolskoj dobi:
- ne prepoznaje slova
- ne prepoznaje rimu
- ne može zapamtiti nijednu pjesmicu u rimi
- ne može izdvojiti prvi glas (slovo) u riječi

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. listopad 2020 07:11