StoryEditor
SplitGRAND PRix PRIZNANJE

‘Pomorsko je dobro‘ osvojilo prestižnu nagradu: ‘Cilj je bio aktivirati cijelu zajednicu, u čemu se nakon godinu dana i uspjelo‘

Piše Sandra Barčot
18. svibnja 2020. - 19:46
Davor Pavić, Matea Dorčić, Marija Tina Hauptmann, Tomislav Zović i Stipe ČogeljaVladimir Dugandžić/HANZA MEDIA

- Prekrasno je dobiti strukovnu nagradu, no u ovom slučaju za nas je puno važnije što su građani prepoznali naš projekt i postali naši suradnici.

Cilj je bio aktivirati cijelu zajednicu, i eto nakon godinu dana u svim segmentima smo uspjeli – s ponosom, ali i skromno u jednom dahu komentirao nam je Stipe Čogelja, pročelnik Odjela za pomorstvo i turizam Splitsko-dalmatinske županije, nagradu, i to strukovnu za njihov jedinstveni projekt “Pomorsko je dobro”.

Radi se “Grand PRix priznanju za 2020.”, najprestižnijoj nagradi za odnose s javnošću koju dodjeljuje “Hrvatska udruga za odnose s javnošću” (HUOJ), a koju je zaslužio tim Splitsko-dalmatinske županije u kategoriji odnosa s javnošću u regionalnoj i lokalnoj samoupravi.

Tim vam je njih petero – troje iz regionalne uprave, pročelnik Čogelja, 34-godišnji diplomirani pravnik, te 33-godišnja Matea Dorčić, također diplomirana pravnica i voditeljica Pododsjeka za granice pomorskog dobra, kao i 51-godišnji mr. sc. dip. novinarstva Davor Pavić, pročelnik Kabineta župana. Kao i dvoje vanjskih suradnika: Marija Tina Hauptmann, 42-godišnja diplomirana ekonomistkinja, direktorica tvrtke “Kreiranje” i diplomatkinja londonske škole za odnose s javnošću, te Tomislav Zović, 46-godišnji inženjer telekomunikacijskog prometa, direktor tvrtke “Klikeri”.

Petorka je ta koja je “složila” idejni projekt, a zatim su došli sati i sati napornog rada kako na jednom mjestu objediniti sve podatke o pomorskom dobru, a Splitsko-dalmatinska županija brine se o najvećem dijelu hrvatske obale i otoka, precizno 1200 kilometra obale. Ilustracije radi, to vam je udaljenost od Splita do Frankfurta!

Zatim napraviti registar svih koncesijskih odobrenja i koncesija, s 1400 mikrolokacija. Inače, registar je do sada pretraživalo čak 25.000 osoba...

Prezentirali su oni i regionalne granice pomorskog dobra koje su u Hrvatskoj, premda se dičimo najrazvijenijom obalom sa 1112 otoka, provedene i ucrtane u smiješnom postotku – imamo tek 15 posto granica ucrtanih i katastarski zavedenih.

Stoga i ne čudi svakodnevna devastacija obale, betoniranja ilegalnih mulova, nasipanja plaža kako kome treba ispred njegove kuće, ispred vikendica, bez reda, mimo svih zakona.

- Odlučili smo uvesti reda i premda kao županija nemamo inspekcijski nadzor, možemo urgirati prema službama koje to provode – pojašnjava nam dalje Čogelja, dok Matea Dorčić prisnažuje cijeloj priči:

- Trebalo je sve prezentirati, ali i educirati građane. Napravili smo portal www.pomorskodobro.dalmacija.hr, promociju preko Facebooka, Instagrama i Google platformi, na kojima imate sve podatke o izdanim koncesijama i koncesijskim odobrenjima, alat kojim građani mogu prijavljivati devastacije obale, ali i naučiti sve o pomorskom dobru.

Naime, koncesije izdaje regionalna vlast, dok koncesijska odobrenja daju lokalne samouprave, općine i gradovi, pa je u “moru” tih podataka teško bilo snaći se, provjeriti tko uredno koristi pomorsko dobro, a tko je na plažu stavio uvećan broj ležaljki ili apsolutno nema dozvolu za suncobrane, škrinje za sladoled ili je štekat proširio izvan dopuštenog obima.

image
Marija Tina Hauptmann, Stipe Čogelja, Davor Pavić, Tomislav Zović, Matea Dorčić i naša novinarka Sandra Barčot
Vladimir Dugandžić/HANZA MEDIA

- Budući da smo dobro sve posložili i postali alat građanima koji žele urednu državu, pomorsko dobro za sve nas, a ne za devastatore, pokazuje i današnjih 310 prijava. Ogroman je to porast prijava, jer je do tada bilo godišnje njih tek četrdesetak! Uspjeli smo stvoriti jednostavan alat za građane, koji znaju što je problem, no ne znaju kome se od institucija obratiti, tko je za što odgovoran - zbori nam Marija Tina Hauptmann.

A da su pogodili “u sridu”, potvrđuje i 310 prijava, znači u prosjeku su zaprimali 20 prijava mjesečno u minulih 15 mjeseci, od veljače 2019. godine, kada su portal i pokrenuli.

I ona, kao i ostatak tima, zahvalna je što su građani prepoznali njihov napor kako bi se skinula stigmatizacija s devastacije pomorskog dobra, gdje bi uvijek obalu uništavali moćnici, te sve prijave nestajale, ostavljene zaboravljene u “škafetima” raznih inspekcija, dok bi na terenu i dalje bilo nasipavanja, ilegalnih rabota, nesređenih koncesija i koncesijskih odobrenja.

- Moram priznati da sam i ja ugodno iznenađen reakcijom samih građana koji prijavljuju nezakonite radnje na pomorskom dobru. To je uspjeh projekta, koji osim što je trebao biti vidljiv, uspio je saživjeti među građanima. Postali su oni pravi aktivisti. Dovoljno vam je vidjeti broj prijava koje redovito stižu na naše adrese, na našu platformu – dodaje Zović, koji je uz Mariju Tinu Hauptmannn odgovoran za tehnički dio samog projekta, vizualno rješenje, objave na Facebooku, Instagramu, stranicama portala, slaganju oglasa i svega onog što treba doći do javnosti.

Pa će tako ova mala družina portal “Pomorsko je dobro” obogatiti još jednom dodatnom aplikacijom – GIS-om.

- Radi se o informacijskom sustavu za evidenciju, gdje ćete uz broj čestice koja vas zanima imati direktno i preglednu geo-kartu te lokacije - najavljuje još jednu “novitadu” Matea Dorčić.

- Slažemo cijelu priču kako bismo omogućili transparentnije upravljanje pomorskim dobrom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Suradnjom građana, medija i institucija upravo je kroz ovaj projekt napravljen značajan iskorak u zaštiti pomorskog dobra, ovog našeg malog raja, a vjerujem da će ova nagrada, kao priznanje struke za izvrsnost u komunikaciji tome još više pridonijeti. I ne smijemo zaboraviti novinarke i novinare, zahvaliti svim medijima koji su pisali i informirali o aktivnostima i mogućnostima portala pomorskodobro.dalmacija.hr – ističe Davor Pavić, prvi čovjek županije zadužen za javno mnijenje, zadovoljan što je županijski inovativan projekt saživio i postigao tako velik uspjeh. Poglavito u dvosmjernoj komunikaciji s građanima.

Naime, poručuje petorka da “Pomorsko je dobro” ima za cilj potpuno transparentno, odgovorno i učinkovito upravljanje tim našim blagom. Uz podršku jedinica lokalne samouprave intenzivno se radi na uvođenja reda nad tim vrijednim resursom, te paralelno provodi njegova zaštita i očuvanje.

Stoga i ne čudi odlična reakcija građana te brojnih udruga, koje alat županije koriste za prijavu devastacija i sprječavanje korištenja pomorskog dobra bez pravne osnove. Pa se nadaju da će njihovu zamisao uvođenja reda na pomorskom dobru prigrliti i ostale “morske” županije, sve kako bi uređenu obalu naslijedili i buduća pokoljenja, a ne betoniziranu apartmanizaciju.

Pristigle prijave devastacija pomorskog dobra na ww.pomorskodobro.dalmacija.hr zajednički “odrade” zadužene institucije – od komunalnih redara, pa djelatnika Lučke kapetanije, Splitsko-dalmatinske županije, te inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Po broju prijava najkritičnije stanje ilegalnih radnji je na području Podgore, Sevida, Brača, Šolte.

#POMORSKO JE DOBRI#POMORSKO DOBRO

Izdvojeno

20. svibanj 2020 19:59