StoryEditorOCM
Splitekipa za 5

Ovo su najbolji studenti splitskog Filozofskog fakulteta i oni tvrde: Na našem faksu vlada duh zajedništva, ali žaloste nas predrasude sa strane

Piše Mila Puljiz/Universitas
9. travnja 2021. - 08:55
Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Matea Bonacin, Ivan Lacić, Ivana Skočibušić  Joško Ponoš/Cropix

Ivana Skočibušić, Ivan Lacić i Matea Bonacin najbolji su studenti Filozofskog fakulteta u Splitu s prosjekom ocjena 5,0. Jesu li zadovoljni odabirom fakulteta, kako se nose sa stresom u vrijeme rokova i bili svoj studij preporučili mlađim kolegama, pročitajte u nastavku.

Ivana Skočibušić studentica je treće godine dvopredmetnog preddiplomskog studija Filozofije i Povijesti umjetnosti, a za Filozofski fakultet kaže da je bio njezin prvi izbor. Njezin kolega Ivan Lacić student je druge godine diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti i talijanskoga jezika i književnost.

image
Ivan Lacić
Joško Ponoš/Cropix

– Da ste pitali moju profesoricu talijanskoga iz srednje škole tko će upisati talijanistiku, uvjeren sam da bih bio zadnji na tome popisu. A danas studij talijanskoga ne bih mijenjao ni za što. Ispunjava me ono čime se bavim, to je suština svega – kaže nam Ivan.

Matea Bonacin studentica je druge godine izvanrednog diplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

image
Matea Bonacin
Joško Ponoš/Cropix

– Moj prvi izbor bila je psihologija, zatim medicina, no zbog životnih okolnosti nisam bila u mogućnosti otići na studij u drugi grad, kao ni adekvatno odgovoriti na zahtjevnosti medicine kao jednog od najtežih fakulteta, stoga sam se odlučila za svoj treći izbor – studij Ranog i predškolskog odgoja – kaže Matea koja danas nikako ne žali zbog svoje odluke.

– Nije mi žao što sam na posljednjoj godini upravo toga studija zbog toga što sam mnogo toga naučila, ali i spoznala, posebno u zajedničkim raspravama i međusobnom dijeljenju iskustava s drugim kolegama, i to zahvaljujući predanom radu profesora koji nam upravo kroz takav način rada žele ukazati na vrijednost zajedničkog učenja, kao i cjeloživotnog učenja i rada na sebi, koji su pak potrebni, ali i nužni kako bi adekvatno mogli odgovoriti ne samo na potrebe djece, već i na potrebe njihovih obitelji – veli Matea.

Ključ je u organizaciji

S obzirom na prosjek ocjena, zanimalo nas je kako se ovi izvrsni studenti motiviraju za učenje u vrijeme rokova.

– Ono što bih istaknuo jest kako je važno kvalitetno organizirati vlastito vrijeme. I naravno, presudno je voljeti ono što studiraš, vidjeti u tome nekakav smisao, veći cilj. Onda sve postane lakše – mišljenja je Ivan, a s njime se slaže i kolegica Ivana.

– Mislim da je bitno sve ono što prethodi tim rokovima, a pod tim podrazumijevam stalnu usmjerenost na ono što se obrađuje tijekom semestra. Kontinuitet rada učinit će da rokovi budu samo nekakav zaključni korak koji će potvrditi stečena znanja ili vještine – zaključuje Ivana i dodaje kako nema nikakav strogi raspored učenja.

– Učim onda kada nešto želim bolje upoznati, steći uvid, i mislim da je takvo učenje i najproduktivnije – učenje iz znatiželje. Padaju mi na pamet riječi jednog profesora: "Ne smijemo si dopustiti površnost". Čini mi se kako je to ključ dobrog studiranja – kaže Ivana.

image
Ivana Skočibušić
Joško Ponoš/Cropix

– Radne dane prethodnih godina određivao mi je raspored nastave, no kako u ovome semestru nemamo klasična predavanja već nastavnu praksu, raspored mi je fleksibilniji pa su i druženja s kolegama i prijateljima nešto češća. Kada ste student jezikā, s njima treba svakodnevno prijateljevati. Sve te obveze nastojim obaviti po danu, a večer posvetiti nekim osobnim užitcima, poput vožnje bicikla i gledanja filmova te serija – nadovezuje se Ivan.

Dobitnica Dekanove nagrade Matea kaže kako se u slobodno vrijeme najviše voli opustiti rješavanjem križaljki i čitajući knjige.

A odgovor na pitanje što im se najviše sviđa kod studiranja na Filozofskom fakultetu dao nam je Ivan.

– Kao najveće bogatstvo našega fakulteta istaknuo bih raznolikost njegovih studenata. Humanisti smo i društvenjaci, različitih obiteljskih pozadina, s brojnim interesima, svjetonazorima, životnim planovima i težnjama, a opet nedvojbeno upućeni jedni na druge. Svakodnevna druženja i suradnja s tolikim brojem različitih ljudi ovome fakultetu daju poseban duh zajedništva, a pluralizam mišljenja koji fakultet i studenti njeguju treba biti i jest odraz intelekta i duhovnosti našega grada i društva. Ni jedan čovjek nije otok.

S druge strane, moram istaknuti kako me žaloste brojne predrasude s kojima se susreću studenti našega fakulteta te činjenica kako se humanističke znanosti zadnjih godina gura na društvene margine potpuno ignorirajući važnost koju su one imale i koju dandanas imaju u civilizacijskome ustrojstvu. Na tome treba odlučno raditi – objasnio nam je Ivan.

Planovi za budućnost

Što se tiče planova za budućnost, Ivana bi se željela okušati u znanstvenome radu, baš kao i njezina kolegica Matea.

– Budući da sam po prirodi znatiželjna osoba i volim istraživati i učiti o različitim područjima, u budućnosti bih se rado okušala u znanstveno-istraživačkom radu, ako mi se ukaže takva prilika. Isto tako, još uvijek nisam odustala od psihologije, štoviše, razmišljam o upisu, no ispred mene se nalazi još jedan semestar i pisanje diplomskog rada pa ću o tome malo više razmišljati u nadolazećim mjesecima – kaže Matea.

Ivan nam je rekao kako nije dobar u dugoročnom planiranju pa tako odluku još nije donio. – Želja za dodatnim usavršavanjem i upisom poslijediplomskoga studija svakako postoji i na njoj u zadnje vrijeme aktivnije radim, no u bezbroj situacija osvjedočio sam se da vas život najčešće odvede ondje gdje ste se najmanje nadali. Ipak, vjerujem kako uz predan rad i strpljenje stvari prije ili kasnije sjednu na svoje mjesto, nil volentibus arduum. Kada je o bližoj budućnosti riječ, najesen planiram ići u Bolognu gdje ću pisati diplomski rad iz lingvistike – zaključuje Ivan.

image
Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Matea Bonacin, Ivan Lacić, Ivana Skočibušić
 
Joško Ponoš/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. veljača 2023 22:48