SplitVisoka škola ‘Aspira’ ugostila je vrhunskog stručnjaka Gregga Rocketta

Ogromne su mogućnosti širenja hotelijerstva u Europi

Piše Tanja Gatin
9. prosinac 2019. - 12:35

Nakon tri desetljeća koje je proveo radeći u dvjema najvećim hotelijerskim kompanijama na svijetu – “Marriott” i “Hilton”, Gregg Rockett se posvetio prenošenju stečenog znanja. Tako je taj dugogodišnji potpredsjednik odjela za razvoj “Hilton Worldwidea”, prihvatio ponudu stručnog predavača na MBA specijalističkom diplomskom studiju hotelijersko-turističkog menadžmenta Visoke škole “Aspira”.

 

Predstavljajući se brojnim studentima koji su u petak slušali njegovo predavanje, kazao je da je cijelu karijeru proveo u investiranju u nekretninski biznis i hotelijerstvo. Radio je u Hong Kongu, pa u Barceloni, nakon čega ga je njegov rad prepoznala grupacija “Marriott”, te se preselio u New York, a zatim u Madrid, te Portugal. Kasnije ga je u svoje “redove” pozvao “Hilton”, zbog čega odlazi u Miami...
Predavanje o tome kako inovacije i trendovi utječu na hotelijerski biznis, započeo je govoreći o važnosti kreiranja brenda, napomenuvši kako hotelijerske kompanije više nisu vlasnici hotela i da ne posjeduju ništa osim softvera.
-U svijetu ima 16 milijuna hotelskih soba. “Marriott”, “Hilton”, “InterContinental” i “Choice” čine 25 posto te industrije – istaknuo je Gregg Rockett, te nastavio s objašnjenjem koje su prednosti razvile dvije vodeće kompanije.
- “Marriott”, najveća hotelijerska kompanija na svijetu, pod sobom ima 30 brendova koje je stekla akvizicijom – kazao je, te nastavio:
- “Marriott” prije nije imao luksuzni brend, pa ga je kupio 1995. godine i to najbolji – “Ritz-Carlton”. Zatim je 1997. godine preuzeo azijski brend “Renaissance”, 2011. godine “AC Hotels”, 2015. “Deltu”, a 2016. kompaniju “Protea”. Kada su te iste godine preuzeli i “Starwood”, bio je to alarm drugima u toj industriji da se moraju širiti.
- Tijekom istih 20 godina, “Hilton” je napravio samo jednu akviziciju – “Promise”, čime su ušli u sistem franšiza. Također, umjesto da su kupovali brendove, oni su posadili “sjemenje” i pustili ih da narastu – kazao je predavač, te napomenuo da je ta najstarije i najpoznatija hotelijerska kuća 40 godina poslovala kao dvije istoimene kompanije, jedna američka a druga internacionalna, s dva različita sjedišta, sve do spajanja 2005. ili 2006. godine.

Stvaranje franšize

-Težak je posao stvoriti franšize i menadžment u toj industriji – naglasio je Rockett.
Dok je u SAD-u omjer broja soba na broj stanovnika jedan naprama 63, u Europi na jednu sobu “dolazi” 170 stanovnika, u Kini njih 636, a u Africi 2.400.
- Te brojke pokazuju ogromne mogućnosti širenja u Europi, Kini i Africi. Jedina mogućnosti tolikog širenja su putem franšiza ili kupovanjem manjih “igrača” – napomenuo je predavač.
Hotelijerske kompanije su se probudile, nastavio je Rockett, kada su im dio prihoda uzele internetske turističke agencije i e-platforme koje uspoređuju cijene smještaja.
- Ako hotelijerske kompanije same pune pola svojih kapaciteta, to znači da pola posla “daju” drugima. Također, ako vam pola kapaciteta pune turističke agencije, onda hotelijerska kompanija ne “posjeduje” klijenta, što nikako nije dobro.
- Jednako tako, dok ste preko aplikacija na mobitelu mogli naručiti taksi prijevoz, pronaći smještaj i rezervirati stol u omiljenom restoranu, i dalje ste po ključ od hotelske sobe morali otići na recepciju. Razlog zbog kojeg su mobilne aplikacije u hotelijerskoj industriji, koje omogućuju da “ključ” hotelske sobe dobijete na mobitel, uvele nešto kasnije u odnosu na aplikacije u nekim drugim uslužnim industrijama, jest taj što su u to morali investirati vlasnici hotela koji su tu nosili najviše rizika, a ne hotelijerske kompanije za koje smo već napomenuli da nisu vlasnici hotela.
Odgovarajući na brojna pitanja studenata je među ostalim kazao da je za sada u Split ušao jedan veliki brend - “Radisson”, ali da će u roku deset godina biti znatno drukčija situacija.

#ASPIRA