StoryEditor
SplitODBACUJE SVE OPTUŽBE

Nenad Ružić o sječi stabala: Nismo krivi! Da smo radili po Zakonu o šumama, Marjana ne bi bilo. Morala se proglasiti elementarna nepogoda‘

22. siječnja 2021. - 07:24
Joško Šupić/Cropix

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu Slobodnoj Dalmaciji je potvrdilo kako je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) preuzeo slučaj sječe šume na Marjanu. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara tada nam nije mogao potvrditi da je slučaj preuzeo USKOK jer mu ta informacija nije bila službeno potvrđena.

Ovoga tjedna nam se očitovao Nenad Ružić, koordinator Kriznog stožera civilne zaštite grada Splita. Odlučio je o svemu javno progovoriti. Gradsku vlast i sve koji su imali ovlasti po ovom pitanju, u javnosti se sumnjiči za sporne isplate prema tvrtki "Matima project", no nije pronađena dokumentacija koja bi opravdavala takve navode. Podignute su tri kaznene prijave, izvještavalo se kako se ne radi sukladno Zakonu o šumama, kao i da su posječena nedoznačena stabla.

image
Joško Šupić/Cropix

Interesne skupine

Naš sugovornik sve odlučno odbacuje. Dočekao nas je s dokumentima koji će se po potrebi predati sudskim vještacima vezano uz financije i stručne poslove sanacije Marjana na temelju proglašenja izravne opasnosti od elementarne nepogode. Pokazuje nam sve prijave na natječaje, kaže kako se postupalo po Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda i Zakona o sustavu civilne zaštite, no volio bi da nije morao biti dio te priče jer uz politikantstvo koje je možda i mogao očekivati, uteg su mu postale, kaže, interesne skupine kojima nije htio izlaziti u susret.

U sve se uključio u veljači 2019. godine, na zahtjev gradonačelnika, a na prvoj sjednici Povjerenstva za Marjan, gdje je odlučeno da se, kako bi se Marjan što brže spasilo od potkornjaka, proglasi izravna opasnost od elementarne nepogoda.

– Stručnjak sam u području vatrogastva i kao član operativnih snaga Civilne zaštite, u skladu s tim sam postupao. Da bi se radilo po Zakonu o šumama, morao je postojati šumoposjednik s pripadajućom gospodarskom jedinicom, a na Marjanu više desetljeća vlasništvo nije bilo čisto.

Da bi se krenulo u sanaciju Marjana sukladno Zakonu o šumama, potrebne bi bile dvije godine, a Marjana tada ne bi bilo. U trenutku proglašenja izravne opasnosti, više od 20 tisuća stabala bilo je napadnuto potkornjakom, plus već osušena stabla. Predložio sam da se vodimo Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda.

Pokrenuta je procedura te je župan Blaženko Boban proglasio izravnu opasnost od elementarne nepogode, te su se stvorili uvjeti koji nam dopuštaju da se počne sanacija i bez suglasnosti vlasnika privatnih posjednika. Svi članovi Povjerenstva, u čijem su sastavu članovi udruga, šumarski stručnjaci, bili su oduševljeni.

Preko vikenda sam napravio plan operativnih snaga, a šumarska struka odredila je način rada, posebice doznaku stabala. I radovi su krenuli, prvo Kaštelet, znali smo da za gospodarski dio park-šume Marjan nemamo snaga.

Tada se uključuje slovenska tvrtka "Matima"?

– Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda dopušta nam da možemo direktno ugovarati poslove, jer tada nema žalbi i zavlačenja. Javilo se 16 zainteresiranih, od kojih su tri dostavile ponude u Grad Split. Tvrtka "Matima" je mailom gradonačelniku poslala upit. Kontaktirao sam ih, dogovorili smo da ujutro dođu u Split s ponudom.

Prvo, imali su žičaru, što je bilo bitno, to je najmanje invazivna metoda rada. Slovenci su došli u gradsku upravu, sastali smo se s nadležnim pročelnicima. U proračunu smo imali stavku od dva milijuna kuna predviđenu za stavku potkornjaka i morali smo se prilagoditi tom iznosu, što je trebalo pokriti pet tisuća kubika. Uspjeli smo se dogovoriti, dva milijuna kuna je bila konačna cijena.

image
Jakov Prkić/Cropix

To ste smatrali povoljnim?

– Evo dokumenti ostalih ponuđača. Dakle, "Terra concordia" traži 4 milijuna i 125 tisuća, prije je bila angažirana na Marjanu od strane Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan. Ponuda tvrtke "Forest" bila je 9 milijuna i 250 tisuća kuna. Što biste vi uzeli? Cijena kubika drvne mase nas je ispala 320 kuna po kubiku nakon kompenzacije, a kod njih bi nam bilo tisuću.

Cijela sječa nakon kompenzacije za odvoz drvne mase Grad je koštala 3 milijuna i 800 tisuća kuna, plus milijun kuna ostalih troškova. Novac namijenjen u proračunu Javne ustanove je uzet i vraćen u Grad Split jer u izravnoj opasnosti lokalna samouprava dogovara poslove.

Tako su počele prve netrpeljivosti?

– Poništili smo natječaj i direktno smo dogovorili s "Matimom" jer je ponuda bila najbolja, Zakon nam je to dopuštao. Odvoz je bio strašan problem. Slovenci su otkupili drvo, no potkornjak se morao uništiti, nije se smio voziti u otvorenim kamionima, trebalo je sve u spalionice nositi. Benkovac, Drniš, "Dalmacijacement" bili su potencijalni suradnici. No, nitko nije pristao i Slovenac je sve vozio u Sloveniju.

Nitko nije bio zainteresiran?

– Bili su strahovito zainteresirani, ali sumnjam da je dio tvrtki koji nije dobio posao vršio pritisak. Prijetilo se da će neke tvrtke otkazati suradnju ako se Slovencu uzme roba. No, tu je bio jedan pošteni čovjek koji je vidio što se događa, i tako se otvorila špina, Benkovac, Drniš. "Dalmacijacement" nas je izludio, trebale su puste suglasnosti MUP-a, certifikati, zvali smo i ministre da se sve riješi, i na kraju ništa.

Što je bilo s doznačivanjem?

– Meni je pisalo da na terenu ovlašteni inženjer mora doznačiti stablo koje će se posjeći i odvesti na spaljivanje. Nadzor koji je trebao obavljati ovlašteni inženjer iz Javne ustanove je zakazao već u prvom tjednu, pozivali su se na Zakon o šumama, a nikako im se nije dalo objasniti da odredbe toga zakona ne vrijede jer je na snazi proglašena izravna opasnost! Nakon što je otišao na bolovanje, tražili smo nove tvrtke. To je bila muka, nakon nekoliko peripetija i traženja 460 kuna po satu, i to samo za jutarnje sate, bez poslijepodneva i vikenda, kada je cijena 50 posto viša, dakle viša od 700 kuna po satu, uspjeli smo naći nadzor – tvrtku "Stenavert" iz Kupjaka, i to za 162 kune plus PDV.

A doznačne knjižice?

– Nismo imali tada elaborat ni doznačne knjižice, za koje nisam u početku znao da postoje jer nisu propisane sukladno dinamičnom operativnom planu. Hrvatske šume su sve slale ovlaštenom inženjeru na ovjeru, jedan ih popunjava, drugi ovjerava. Zbog neovjerenih knjižica nismo mogli prekinuti radove.

Radila su tri inženjera novog nadzora, vodili su knjige, to je funkcioniralo. Tada nam je uletjela krim-policija i rotacijska svjetla, na temelju kaznene prijave zaustavili su radove na nekoliko sati radi izvida na terenu, a sve na temelju prijava inspektorice zaštite prirode za pustošenje šume. Tu su me izigrali jer sam inspektoricu ipak pustio na teren, a nisam trebao jer u slučaju djelovanja Civilne zaštite, što je i propisano u članku 8. Zakona o zaštiti prirode, ona nije bila nadležna.

image
Duje Klarić/Cropix

Kakve su bile posljedice?

– Šumarska inspekcija napravila je izvješće u kojem je navela kako je trebalo raditi po Zakonu o šumama. No, u njemu jasno kažu da nisu nadležni jer je Civilna zaštita na terenu! Najviše me pogodilo što su napisali da je koordinator dopustio da se sijeku nedoznačena stabla. Poludio sam. Ja sam izjavio da radim po operativnom dinamičkom planu, što ja imam s izvođačem i nadzorom?

Pobili smo inspekciju zaštite okoliša i šumarsku inspekciju jer nisu nadležni, sve je u ingerenciji Civilne zaštite. Po mojemu mišljenju, DORH nema elemenata za podizanje optužnice pa je sve prebačeno na USKOK, koji se bavi zloupotrebom položaja i ovlasti.

A što je s financijama?

– Gradonačelnik je imao pravo potrošiti do milijun kuna, što je mimo proračunskih stavki, a u proračunskoj stavci je bilo dva milijuna. Onaj tko razumije financije zna da je stavka nešto što se puni i prazni, nije cementirana. Drvnu masu koju smo prodali, ubacili smo u stavku, dva milijuna i 600 tisuća kuna.

Također, u situacijama izravne opasnosti može se uzeti pet posto preraspodjele sredstava od svih stavki i to se vrati rebalansom proračuna. Dakle, dva milijuna kuna od preraspodjele, dva milijuna i šesto tisuća od prodaje drvne mase, te dva milijuna u samoj stavci. Tu je sva uredna dokumentacija, sve namjeravamo dati na vještačenje sudskom vještaku.

U protekloj godini ništa se nije radilo, rekli ste mi da ste imali puno neugodnosti?

– Ljudi zapravo ne žele raditi jer smatraju da će ih ove suprotne struje razapeti. Slovencima su išarali strojeve, napadali ih, prijetili im, razbili im bubanj za mljevenje od 170 tisuća eura, ubacili su im željeznu šipku unutra, bili smo 15 dana bez stroja. Provaljivali su noću na gradilište, vršeni su veliki pritisci nedovoljno informiranih, prozivalo nas se neutemeljeno na sve strane. Još je Marjan pod istragom DORH-a i USKOK-a, pa je i to problem koji udaljava potencijalne izvođače.

Kad podvučete crtu, u čemu je najveći problem?

– U moćnim i korumpiranim strukturama koje nas hoće srediti, ne po pravdi, već po pravu. Marjan je u svemu platio najveću buletu jer je predmet političkih prepucavanja. Kriv sam što nisam koruptivan i što nisam pogodovao, možda tu leži najveći problem.

image
Duje Klarić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

22. veljača 2021 20:30