U Splitu, nažalost, nerijetko svjedočimo stravičnim i tužnim prizorima napuštenih, odbačenih i neadekvatno zbrinutih životinja. Većina građana, osobito ljubitelji životinja, itekako je svjesna problema, no nikako da dočekaju dan kad će Grad Split napraviti sklonište za napuštene životinje.
Prepušteni sami sebi, građani i udruge često su ti kojima idu zasluge za to što mnogi napušteni psi i mačke dobiju topli dom i budu zbrinuti.
Ne mogavši ignorirati malog mačića koji se našao u problemu, jedan se Splićanin pobrinuo da bude zbrinut, no nije skrivao svoju ljutnju.
– Upravo se nama ovu subotu dogodila (opet) situacija di je mali mačić (mislim da je ima rubno pet tjedana), taman prije potopa šta je bija, potrča prema Lani Žuvela cili mokar, izgladnija i jadan. Naravno da ga u tom trenutku, ako imaš bar elementarne empatije, ne mo‘š ostavit, tako da smo cili vikend posvetili tome da ga nahranimo, utoplimo i pobrinemo se za njega dok ne nađemo nekog normalnog da ga udomi.
Mi bi ga inače kod sebe ostavili, al naša je mačka reagirala ka da je u prošlom životu bila Atila, šta je situaciju činilo dodatno kompliciranom. Bez obzira kako lipo to zvuči kad čitaš, e pa – stresno je! To znaju svi oni ljudi koji jadni to stalno rade – poručio je.
Uz njihovu je pomoć mačić na sigurnom, zahvaljujući njima je udomljen.
Potraga za sigurnim smještajem životinja na ulici težak je zadatak, a uz to je, kaže i emocionalno potresno te proziva Grad da je vrijeme da nešto poduzmu u vezi s tim.
– Prošlo je sad već nekoliko godina otkad sam da ruke Anti Zoričiću da se pokrene pitanje azila za životinje, znači civilizacijsko pitanje koje bi normalnim i empatičnim građanima ovog grada omogućilo puno manje emocionalne boli i jada od gledanja životinja po ulicama kako ginu – šta od bolesti i nametnika, šta od ljudi, šta od nekontrolirane reprodukcije – jasno je poručio.
– Postojanje azila bi, bar u nekoj mjeri, pacijente koji okolo ostavljaju male mačiće ili ih, još gore, "osude" na direktnu smrt, uputilo da ih donesu tamo, bez obveza. To me opet vraća na temu azila – nije se maklo to još ni centimetar, pitanje je i kad će jer su svi nezainteresirani, al mislim da bi jedan pristojan grad, tj. Grad, minimalno do trenutka formiranja azila treba imat sredstva i ugovore s veterinarskim ordinacijama za sterilizaciju mačaka.
To su, u nekom realnom kontekstu, nikakva sredstva, a stvarno bi napravila razliku. Dobro da nije 2023. godina i da zaštita životinja i zakonski nije vrlo dobro definirana, a mi se šta se toga tiče ponašamo ka da smo u pećinama.
Dodaje kako smatra da je vrijeme da se ozbiljno krene s azilom.
– Ne smatram nas ozbiljnim društvom ni za šta drugo. To šta su i drugi gradovi što se toga tiče bananasti, iako je Zadar nedavno potpisa ugovor o gradnji azila, nije opravdanje – dapače, baš bi mi tribali bar pokušat bit bolji, a kako sam se i osobno angažira oko teme, unatoč nekom početnom impulsu sad vidim samo jalovost u odlučnosti, donošenju odluka, a da ne pričam o nekoj budućoj realizaciji.
Mnogi se već dugo pitaju kako je moguće da grad veličine Splita nema sklonište. Grad Split, koji s prigradskim naseljima ima više od 340.000 stanovnika, a Splitsko-dalmatinska županija je najgušće naseljena županija u Republici Hrvatskoj, sa 16 gradova i 39 općina. Usprkos tomu, u cijeloj županiji ne postoji nijedno sklonište za životinje.
– Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da jedinice lokalne samouprave moraju izgraditi skloništa, rok za to odavno je prošao, a nitko ne snosi nikakve sankcije zbog neosnivanja skloništa jer zakonodavac nije propisao kazne u slučaju da jedinice lokalne samouprave krše Zakon – napisali su na portalu Prijatelji životinja.
Ističu kako je glavni problem u činjenici da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona o zaštiti životinja, kojim je propisano da jedinice lokalne samoupravo moraju izgraditi skloništa, jer ne mogu biti kažnjene za zanemarivanje toga.
– Nažalost, stanje je nepromijenjeno i nema novih informacija u odnosu na one objavljene u tekstu vaše kolegice Ane Franić iz 2021. godine. I dalje se čeka država i Općina Klis, a Grad Split spreman je za financiranje. Splitsko-dalmatinska županija, čija je također zakonska obveza realizirati azil na području županije, za sada se ne oglašava na ovu temu – poručili su iz Banovine.
Što se tiče sterilizacije i kastracije mačaka, kažu, to se redovito obavlja na temelju ugovora i iz sredstava osiguranih proračunom Grada Splita.
Mačke se u pravilu ne smještaju u azil s obzirom na to da su Zakonom o zaštiti životinja određene kao slobodnoživuće životinje. Dodali su kako će navedena stavka biti znatno povećana u Prijedlogu proračuna Grada Splita za 2024. godinu.
Ante Zoričić, bivši gradski vijećnik, poručio je kako je sve stvar volje, koje očito nedostaje.
– Azil nije napravljen isključivo zbog ega ljudi koji ga sami ne znaju realizirati, a nisu željeli prihvatiti pomoć g. Dragana Žuvele iz Društva arhitekata i mene, koji smo se ponudili besplatno nastaviti voditi ono što smo započeli u mandatu prošle vlasti. Pronašli smo lokaciju, što je po mojem mišljenju 70 posto posla, napravili smo geodetsku izmjeru zemljišta i idejno rješenje - kazao je.
Prvi sljedeći korak trebao je biti da Grad Split i Općina Klis sjednu za isti stol, potvrde namjeru da se baš na tom mjestu izgradi azil i dogovore udjele u obvezama.
Drugi korak bio bi izrada feasibility studije koja je trebala razraditi sve detalje, a koju je trebao financirati Grad Split, dok bi tek treći korak bio izmjena Prostornog plana od strane Općine Klis.
- Prebacivati odgovornost na njih bezobrazno je i kukavički jer je vodstvo Općine Klis bilo izuzetno susretljivo i zainteresirano za to da ovaj projekt uspije. Nažalost, čelni ljudi Splita plivaju jedino u svađama i prozivkama, tako da nisam optimističan da će oni napraviti bilo što korisno po pitanju azila – tvrdi Zoričić.
– Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, oni su se takoder mogli angažirati i napravili azil bez Grada Splita, ali njihov je cilj da se prave mrtvi i da ih se ne spominje, a da im plaća uredno legne prvog u mjesecu.
Zbog nesposobnih čelnih ljudi Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije sa zavišću možemo gledati kako to rade Šibenčani, Zadrani i Dubrovčani – kaže Žuvela, koji nije skrivao svoju frustriranost činjenicom da već godinama nema pomaka u pogledu otvaranja azila.