StoryEditorOCM
SplitJEFTINA RADNA SNAGA

Mnogi su se Splićani ovog ljeta vozili s ‘uberovcem‘ Afrikancem; ‘Naši mladi neće da rade... Stranci nemaju familiju i spremni su radit za minimalac, voze i po 12 sati dnevno‘

Piše marin prvan
14. listopada 2022. - 14:15

Novi hrvatski Zakon o radu, koji stupa na snagu iza Nove godine, će uključivati nekoliko promjena koje se odnose i na sve popularnije digitalne platforme poput Bolta, Glova ili Ubera, od kojih su neke dospjele na loš glas zbog uskraćivanja radničkih prava. Ipak, malo je vjerojatno da će to išta značajno promjeniti pošto su zaposlenici te industrije uglavnom privremeni, prekarni i mladi ljudi kojima, barem u njihovim proračunima, više treba živa lova nego zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Onaj tko je od njih svakako najpoznatiji po održavanju i zagovaranju dosadašnje razine bezvlađa po ovom pitanju je Uber. Njegov model poslovanja, kako sugeriraju upućeni, praktički tjera njegove partnere da plešu po ivici zakona. Naime, ti subjekti, ukoliko bi provodili konzervativno poslovanje, ne bi bili dovoljno solventni niti da plate porez jer bi, nakon toga, zapravo bili u minusu. 

image
Jakub Porzycki/Nurphoto Via Afp

Mehanizam je, naime, postavljen tako da taksi tvrtka na svakoj vožnji, ako je u sustavu PDV-a, gubi novac, a svoju proviziju ne mogu povećati jer bi tada njihovim izvođačima, vozačima, to postalo neisplativo. Zato, sve te kompanije - osim možda ako osoba istovremeno nije vozač i direktor/obrtnik - barem jednom godišnje otvore novi j.d.o.o., kako ne bi prešli famozni prag od 300.000 kuna prihoda i tako postali obveznici poreza na dodanu vrijednost.

image
Screenshot

Ali Uber njeguje još neke prakse koje su, recimo to tako, problematične.

- Pazi ovo, čak i ako nisi u sustavu PDV-a, Uber te natira da platiš ono šta bi valjda trebalo bit njegov PDV na njegovu proviziju. A ako je vozač, koji je u sustavu PDV-a zaradija, nakon Uberove provizije, recimo 100.000 kuna, Uber će mu toliko i isplatit jer, šta se njih tiče, to je već fiskalizirano, pa neka se agregatori (op.a. firma/obrt putem kojeg se provodi usluga), koji od toga uzmu 10 posto ili 10.000 kuna, misle kako će nadožuntat još tih 25.000 za PDV. S druge strane, Glovo i Wolt, koji imaju hrvatske podružnice i tu plaćaju porez, će poslat punih 125.000 i tako ti omogućit normalno poslovanje - objašnjava nam taksi obrtnik Mario.

A upravo ovakav predatorski model je i plodno tlo za eksploataciju radne snage, naročito one jeftine. Tako su mnogi Splićani ovoga ljeta zamijetili, a neki se i vozili, s Afrikancima u Uberovom vozilu. A kakva su iskustva, zna jedan njihov kolega.

- Istina, ima dvoje-troje tih novopridošlica. Koliko san čuja, ne znaju ni hrvatski ni engleski niti se snalaze po Splitu. Baš se svi žale na njih, kažu da voze nikako. Znan da ih je dovela neka firma iz Zagreba.

Bojimo li se da će nan stranci otet radna mjesta? Ne baš... Taksi je ipak nešto drugo od Glova i Wolta. Čovik triba znat pričat s ljudima. Osim toga, neće naši taksisti to baš samo tako dozvolit. Ne zato šta su ovi migranti, nego jer… Znate već… Oni dolaze radit za 5000 kuna i rušit će nan cijene. Ja san prije radija u firmi koja je dovodila Makedonce. Imali su smještaj i iste uvjete kao i mi. Plaćeno gorivo i sve.

Kako je to isplativo poslodavcu? Pa zato šta ti ljudi dolaze da bi radili, voze i do 12 sati dnevno. Znači postoji jedan način da se to napravi, koji je skroz uredan i super, a postoji i način da dovedeš čovika da ti praktički bude rob - kaže kaštelanski taksist Ante.

image
Duje Klarić/Cropix

Inače, od prije par godina, za upravljat Uberovim vozilom je potrebna taksi licenca. Što se tiče samih stranaca, polaganje na jeziku koji nije hrvatski ne postoji, već je tu opcija pristupanja ispitu uz ovlaštenog prevoditeljskog tumača. Evo što na to ima reći Kaštelanin:

- Ispit za taksi dozvolu je ruganje. Pitanja su prelagana, možete izvaditi mobitel i pomažete jedni drugima. Praktički ne moraš znat ni hrvatski da položiš. Lakše nego ono u autoškoli deset puta. Prije je to bilo dosta zahtjevno, mora si znat grad i ulice, a sad samo par propisa i osnovne stvari.

Tomislav, koordinator jedne gradske taksi službe, nam je objasnio iz kojeg razloga oni (još uvijek) nisu zaposlili nekog stranca kao vozača. 

- Najveći problem koji ti ljudi predstavljaju je poznavanje grada i komunikacija. U današnje vrijeme inflacije i povećih troškova se treba brže i preciznije odrađivati posao da bi bilo ikakve profitabilnosti, a stranci se ne snalaze najbolje u tome. Uber je, recimo u Australiji, uveo "tihu" opciju, što znači da vozač ne smije pričat dok vozi stranku.

image
Jakov Prkić/Cropix

To je prvenstveno implementirano zbog korporativnog prijevoza, a pružatelj usluge tu profitira čak i ako ima stranca koji ne zna jezik. Međutim, u nas bi to, a naročito u Dalmaciji, gdje je jak turizam i klijenti traže savjete o samom mjestu boravka, predstavljalo problem - smatra Tomislav.

S druge strane, kaže, benefiti takvih aranžmana može biti rad za manje iznose te općenito dostupniji zaposlenik.

- Ova godina je bila najgora što se tiče dostupnosti radne snage, a time i dostupnosti naših usluga. U nedostatku vozača smo uvelike patili ovo ljeto, i to ne samo mi nego i naše stranke. Iako, smiješno je reći da nema radne snage u našoj zemlji. Ima, ali mlađe generacije neće da rade.

Svjedok sam ja osobno, ali i mnogi, inertne generacije mladih. Sveprisutna je pomama za brzom zaradom izreklamiranom na svakom kantunu i tu po meni leži onaj glavni problem. U moje vrijeme, kad sam bio srednjoškolac ili student, nije bilo tjedna da nisam radio neki posao ili faturetu. Takvo nešto se danas može samo rijetko vidit - sugerira koordinator, naglašavajući da su srednjoškolci idealni za turističke poslove, jer su slobodni baš preko ljetne sezone.

image
Pau Barrena/Afp

Za kraj je usporedio različite modele digitalnih platformi, konkretno taksi prijevoza i dostave.

- Vidimo u tim dostavljačkim aplikacijama da su njihovi terenski radnici često stranci koji ne znaju jezik i spremni su radit za minimalac.

Pristupačni su jer ih se stavlja u kuće izvan grada, njih 20-ak po jedinici, da se suzbiju troškovi, a spremni su radit cijeli dan, pošto su odvojeni od obitelji. Nažalost, takvi su radnici najbolji, samci i onima kojima trebaju novci pa su spremni žrtvovat cijeli svoj dan za zaradu - zaključuje Tomislav. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. siječanj 2023 17:35