SplitDIZENTERIJA, ŽUTICA...

'Kakva nekultura! Konobar u omiljenom splitskom kafiću ne pere ruke nakon nužde, i onda mi nosi kroasane i cijeđeni sok od naranče!? Promijenio sam i konobara i kafić'

Piše R. N.

Uđem u svoj omiljeni kafić, svratim do wc-a, a iza mene ulazi omiljeni konobar. Znate, od onih koji točno zna što i u koju uru pijete, samo vas pita "jel isto", a vi u znak potvrde kimnete glavom. 

I sad nakon obavljene nužde, operete ruke, obrišete i idete naručiti kapućino, cijeđeni sok od naranče, a i neki kroasan je na akciji uz kavu.

Baš fino, pomislite...

Međutim, konobar upravo izlazi iz zatvorenog wc-a, stane do vas, dođe do umivaonika, ali ne otvori slavinu da bi oprao ruke, nego si samo u ogledalu pogleda je li mu frizura na mjestu. Ruke ne pere. 

I onda ode do šanka, uzme tacnu s kavama, kroasanima i nosi gostima. A da je bilo oprati ruke? Ne, to nije bilo u planu, tako da s kroasanima dođe i ono što niste naručili - mikroorganizmi, a s njima možete dobiti i teške crijevne i druge viroze, hepatitis A (žutica), poliomijelitis, virusne dijareje, dizenteriju, kožne zarazne bolesti...

Jesam li mu što rekao? Nisam, ali znam da kavu u tom objektu više neću popiti... 

Naviku redovitog pranja ruku, savjetuju stručnjaci s Pliva zdravlja,  treba usaditi u navike ponašanja već u ranom djetinjstvu.

Očito ovaj momak nije imao dobre roditelje i/ili učitelje da ga nauče da će redovito i pravilno pranje ruku spriječit širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama. 

A evo što o pranju ruku i prenošenju zaraze kaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo:

Kako ruke prenose zarazu? Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu.

Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također preći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.

Zašto je pranje sapunom i vodom jedino pravilno?

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.

Kada treba prati ruke?

Evo kada, prema savjetima PLiva zdravlja, treba prati ruke: 

Prije:

jela (obroka) / pripreme hrane,

dojenja / hranjenja djeteta,

aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebice novorođenčetom i dojenčetom,

dodirivanja usta, nosa ili očiju,

kontakta s bolesnom osobom.

Poslije:

uporabe toaleta (zahoda),

brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl,

mijenjanja pelena,

dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju,

kontakta s bolesnom osobom,

kontakta sa životinjama,

nekih aktivnosti kao što je npr. iznošenje smeća, čišćenje,

povratka u dom izvana (iz šetnje, igranja, kupovine...),

u svim slučajevima kada su ruke potencijalno kontaminirane.

Postupak pranja

Ruke namočite u tekućoj, po mogućnosti toploj vodi. Nasapunajte ih sapunom (bolje je koristiti tekući sapun, no ako koristite običan sapun, pripazite da je na podlozi s koje se voda može ocijediti), dobro istrljajte cjelokupnu površinu ruku: dlanove, nadlanice, površine kože između prstiju, područje ispod noktiju, kožu zapešća, u trajanju 30 sekundi. Isperite cjelokupnu površinu kože ruku (šake i zapešće) pod tekućom (toplom) vodom. 

IOsušite - obrišite ruke. Ako koristite pamučni ručnik, isti treba služiti samo za brisanje ruku i često se mora mijenjati, a ne smije ga koristiti druga osoba.

Ako perete ruke u javnom toaletu (u restoranu, kafiću, trgovini i sl.), ruke osušite papirnatim ručnikom, slavinu zatvorite papirnatim ručnikom, izbjegavajući kontakt oprane kože ruku sa slavinom.

Uporabljeni papirnati ručnik bacite u koš

U takvim toaletima ruke se mogu umjesto brisanja papirnatim ručnikom, osušiti na aparatu s toplim zrakom.

Pri izlasku iz toaleta, izbjegavajte rukama dodirivati okolne površine, dakle i kvake. Kvaku možete otvoriti recimo laktom ili pak da u ruci imate pairnati ubrus. 

 

#KAFIć#KONOBAR#PRANJE RUKU