Na Marjanu neće teška mehanizacija ratovati protiv malih potkornjaka, rovokopači i hidraulički čekići ispali su, izgleda, iz dvoboja s kukcima veličine nekoliko milimetara koji su izjeli već trećinu šume.
Nakon nekoliko prosvjednih šetnji zbog najave krčenja traktorskih vlaka kroz park-šumu, predstavnici udruga i inicijativa sjeli su s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i dogovorili da će se osnovati povjerenstvo za Marjan koje će okupiti stručnjake i biti savjetodavno tijelo Javnoj ustanovi za upravljanje park-šumom.
Tko će, doista, biti brži? Hoće li se struka, aktivisti i političari konačno okupiti u jedinstvenu frontu za spas Marjana ili će šuma stradati od bića kojima nisu potrebni nikakvi dogovori, planovi i projekti?
Potkornjaci na Marjanu ne idu na godišnji odmor, oni ne raspisuju natječaje za uklanjanje "zaraženih" borova, nisu im potrebni savjeti stručnjaka ni koordinacijsko tijelo, ne moraju osigurati proračunski novac da se uvuku pod koru stabala. Uspjela ih je usporiti zima, no i ona je očito bila slaba. Bili su aktivni nešto manjim intenzitetom i u prosincu, kako je na nedavnoj konferenciji za novinare kazao Ivan Ljubić, šumarski inženjer iz Javne ustanove.
Do jučer se govorilo da je 70 posto šumskog prostora na splitskom brdu neprohodno, te da je to problem. Sada, nakon prosvjeda brojnih građana, odgovorni kažu da će zaštititi Marjan a da ne oštećuju vegetaciju.
Je li nepristupačnost šume odgovorna za potkornjake, upitali smo nedavno dr. Milana Perneka, entomologa iz Hrvatskog šumarskog instituta.
- Važno je izmicanje aktivnih potkornjaka iz zone rizika. Laički rečeno, to je logično jer imate veliku populaciju, dakle velik broj gladnih kukaca (utvrđeno projektom) koji žele kao svako živo biće opstati i zato traže hranu, u njihovu slučaju - borove. Što više i što brže mičete gladne potkornjake, to će uspjeh zaštite biti efikasniji, što ste sporiji, to više gubite kontrolu nad njima jer oni imaju svoj tempo i kažnjavaju svaki naš mlaki potez - napomenuo je dr. Pernek.
Ponovimo još jednom da je progresija tog nametnika velika. Jednom kad se namnože, krivulja njihova rasta na dijagramu naglo skače, kako je pokazao dr. Pernek na svojem lanjskom predavanju u Gradskoj knjižnici. Dakle, potkornjaci neće mirovati. No, kojim tempom će se ići u borbu protiv njih?
Za sada još nije jasno kojom bi se metodom išlo protiv tog kukca. Na sjednici Gradskog vijeća održanoj u utorak, Damir Grubšić, ravnatelj institucije za upravljanje park-šumom, najavio je da će novi radovi, koji neće biti invazivni, usporiti borbu s ovim štetnicima. Prema njegovim riječima, bit će potrebno 300 volontera, jakih ljudi koji bi potpisali ugovore, prošli sve provjere za radno sposobne ljude, mora im se osigurati logistika i radna oprema…
– Uza sve rečeno, pilenjem trupaca na dijelove koji se mogu ručno nositi produžavamo vrijeme boravka mase u šumi. I najbitnije – otvaramo put potkornjaku nazad u šumu. No, nadam se da će ovo Gradsko vijeće sazvati u skoro vrijeme tematsku sjednicu, kako je prije rečeno, da će prije toga formirati koordinacijsko operativno trijelo i da ćemo kao Javna ustanova dobiti uputu koju strategiju odobravate za rješenje ovog gorućeg problema i za to preuzeti odgovornost – kazao je Grubšić vijećnicima, čime je očito htio skinuti odgovornost s Javne ustanove za ishod priče s potkornjacima.
Parlament u Banovini sastat će se sredinom veljače, donijet će nekakav zaključak po kojem će se trebati krenuti u akciju – hoće li se zaražene borove uklanjati uz pomoć volontera, konja ili određene tehnike... Novi natječaj za pripremne radove ni jučer nije raspisan, a prethodni, poništeni, trebao je trajati 11 dana. U slučaju da i novo nadmetanje bude raspisano već danas i potraje tih ne baš uobičajenih 11 dana, već dolazimo do sredine veljače.
Neka bude potrebno desetak dana za odabir volontera, kratku obuku i osiguranje logistike. Hoće li se morati raditi po prethodnom elaboratu za izvođenje šumarskih radova? Naime, poništeni natječaj temelji se na Elaboratu čiji autor nije šumarski inženjer licenciran za šumske prometnice, ali je precizirao cijenu nabave, etat, kriterij za odabir ponude, organizaciju radilišta, kartu radilišta, njegovu primopredaju, kao i utjecaj studije na okoliš (kako postupati da radovi naprave što manje štete).
Ako bude potreban elaborat za izvođenje šumarskih radova, mora se potražiti izrađivača tog dokumenta, što opet odnosi neko vrijeme. Trebat će, možda, ponovno pitati javna tijela za suglasnost na taj elaborat. Također, ukupna količina stabala za sječu još nije doznačena, taj posao mora obaviti izvođač.
Stvar bi bila lakša, kažu stručnjaci, kad bi se od resornog ministra Tomislava Tolušića zatražila odluka o provođenju izvanrednih mjera, kao kad se u Gorskom kotaru svojedobno išlo u sanaciju potkornjaka, pa se moglo ulaziti na privatne parcele kojih na Marjanu itekako ima.
Dakle, ako se za sanaciju šume teškom mehanizacijom smatralo da bi radovi sječe krenuli između početka i sredine ožujka, sada se početak radova prolongirao možda do početka travnja. Kako nam je potvrđeno u gradskoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi, Županija je u protekle dvije godine "otvarala" protupožarnu sezonu već od 1. svibnja, a taj ciklus koji uglavnom zabranjuje paljenje vatre na otvorenom i dio šumskih radova obično traje do 15. rujna.
S time da bi tempo izvođenja radova mogao biti sporiji, kako je najavio Grubšić, koji je, s druge strane, vijećnike upozorio da treba djelovati brzo, inače će Marjan postati golet.
Brojke
350 borova posječeno je u listopadu 2016., kako je bilo objavljeno iz Javne ustanove, te da ih trebaju ukloniti još toliko, pri čemu uzročnik nije bio detektiran
8000 stabala bilo je potrebno ukloniti u studenome 2017., kada je objavljeno da ih je napao mediteranski potkornjak, uz napomenu da je zaraženo 13 posto šume
13.000 borova ili petinu park-šume zahvatio je opasni kukac do travnja 2018., a tada je dogradonačelnik Nino Vela vijećnicima kazao da je osušeno 13 posto stabala, a zaraženo još između sedam i osam posto
20.000 stabala trebat će posjeći na Marjanu prema posljednjoj, siječanjskoj procjeni iz Javne ustanove, kada je rečeno da je zaraženo i do 35 posto šume