StoryEditor
SplitPOSAO ZA BUDUĆNOST

Izmjerimo Palaču i kuće ubacujmo poput puzzlea

26. ožujka 2016. - 00:14
Zadnje izmjere careva doma obavljene su prije 40-ak godina Paun Paunović/EPH

Grad je naručio arhitektonsku snimku sjeverne polovice istočnog zida Dioklecijanove palače, a riječ je o prostoru od Srebrnih vrata do sjeveroistočne ugaone kule.

Time se ujedno pokreće izrada preciznog tlocrta Palače (zidine i ostaci kula), u koji će biti moguće ugraditi sve do sada izrađene nacrte stanja unutar careva doma. Ideja je potekla od arhitekta Ive Vojnovića, dugogodišnjega konzervatora i izrađivača nacrta postojećeg stanja, koji kaže da, od svih svojih kolega, najčešće radi projekte po Palači.

– Tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture je sedamdesetih godina prošlog stoljeća napravio izvanredan posao kada su izmjerili svaku kuću u Palači. Split je tada postao jedan od prvih gradova na svijetu, a ne samo pod zaštitom UNESCO-a, koji je dobio tu "skeniranu" kartu.

S vremenom su se stvari promijenile, dio kuća se preprojektirao i sad su drukčije, pa je dio te fascinantne dokumentacije već postao arhivska građa. Također, radeći na tim podlogama, uočili smo izvjesne netočnosti koje su rezultat tehnologije onog vremena. U međuvremenu smo izmjerili i nacrtali istočne Podrume, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika je dokumentirao nalaze s Rive... Ukratko, fond novih spoznaja se stalno širi – ističe Vojnović.

Naš sugovornik predložio je gradskoj upravi da se za relativno mali iznos obrisi Palače izmjere laserima i skenerima GPS koordinata, kako bi pogreške bile gotovo milimetarske.

– Time bismo dobili točan "okvir", visinski usklađen i preciznih kota, u koji bi se kao puzzle "ubacivali" dosadašnji nacrti dijelova Palače i buduće izmjere kuća u njoj. Grad bi tako s vremenom mogao dobiti zlatnu knjigu arhivske građe s nacrtima Palače – pojašnjava Vojnović svoju ideju.

Sadašnji arhiv o Palači čuva se na nekoliko mjesta, u Službi za staru gradsku jezgru, Konzervatorskom odjelu, Mediteranskom centru za graditeljsko naslijeđe, a dio imaju stručnjaci koji rade po Palači.

– Zamišljam da bi Konzervarski odjel ili Služba za gradsku jezgru to trebali arhivirati i besplatno nuditi svima kojima je potrebno za neki rad ili da postoji obveza da svi mi koji radimo kopiju uratka damo na čuvanje i korištenje. Zato treba izraditi osnovni geodetski "kostur" na koji bismo lijepili što već imamo, pa da na kraju dobijemo jednu digitalnu "slagalicu" dostupnu svima koji žele istraživati, a ne da njezini dijelovi stoje razbacani po privatnim biroima. Sada imamo situaciju da se, na primjer, uvaženi dr. Stanko Piplović u poznim godinama mora svojim umijećem snalaziti na više strana kako bi koristio arhive nacrta za svoje radove iz povijesti umjetnosti – upozorava arhitekt, te poručuje:

– Takav objedinjeni javni arhiv koristio bi za izradu konzervatorske podloge gradske jezgre, za Plan upravljanja povijesnom jezgrom, a bio bi od koristi i novom upravljačkom tijelu, ako ga Grad osnuje, za ovo područje.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 03:39